"Na 13. zasjedanju Međuvladinog odbora za očuvanje nematerijalne kulturne baštine Hrvatska je podržala inicijativu Albanije da se zapisnički konstatira kako je Tradicija guslanja upisana od strane Srbije, široko rasprostranjen nematerijalni fenomen u jugoistočnoj Europi te da je on izvrstan primjer moguće multinacionalne nominacije", ističe se u odgovoru Ministarstva na upit Hine.
"Konstatirano je da je taj stari glazbeni izričaj zastupljen u Albaniji, BiH, Crnoj Gori i Hrvatskoj te će vjerojatno Albanija uskoro preuzeti koordinaciju proširenja ove nominacije u multinacionalnu nominaciju svih zainteresiranih zemalja", napominje Ministarstvo.
Srbija je na sjednici održanoj u studenom na Mauricijusu kao svoju baštinu uspjela upisati pjevanje uz gusle, a ta je činjenica izazvala ljutnju u nizu susjednih zemalja pa je tako crnogorsko Ministarstvo kulture nedavno poslalo prosvjednu notu Srbiji podsjećajući kako je pjevanje uz gusle kulturni dio nasljeđa više balkanskih naroda. Kako prenosi Večernji list, sukob oko gusala između Srbije i Crne Gore eskalirao je kada je u Pekingu na otvaranju Kulturnog centra Srbije "Ivo Andrić" nastupio guslar odjeven u crnogorsku narodnu nošnju.
Stipe Botica: Srbijanski postupak oko gusala krajnje neodgovoran i bezobrazan
Predsjednik Matice hrvatske i stručnjak za usmenu književnost Stipe Botica ocijenio je srbijanski postupak o stavljanju gusala na Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva neodgovornim, bezobraznim i neljudskim.
"I gusle i ono što se uz njih izvodi kao model, baština su svih onih koji se time služe - Hrvata, Crnogoraca, Alabanaca i Bošnjaka", istaknuo je Botica dodavši kako se tragovi gusala u hrvatskoj kulturi mogu naći daleko prije nego u Srbiji, odnosno da se mogu pratiti od 16. stoljeća.
Ocijenio je kako se Srbija poslužila postupkom koji se može pratiti još od doba Vuka Stefanovića Karadžića te dodao kako Srbija od zajedničke baštine prisvaja sve ono što misli da je njezino.
Podsjetio je i na nedavno suprotan hrvatski postupak oko stavljanja suhozida na popis svjetske nematerijalne baštine, koji je označen kao zajedničko dobro većine mediteranskih zemalja.
Isto je tako bio slučaj i sa stavljanjem tvrđava na taj popis, koje imaju svoju mletačku graditeljsku tradiciju.
Botica smatra kako Hrvati napokon trebaju označiti i istražiti svoju baštinu kako im je drugi ne bi otkidali. Naime, ocijenio je, još smo daleko od završetka toga posla.
"Lakše je to pravodobno riješiti, nego se nakon ovakvih postupaka naknadno sporiti", ocijenio je Botica.