Direktiva uključuje zabranu jednokratnih plastičnih tanjura i pribora za jelo, čaša i posuda za hranu od stiropora, slamki, štapića za uši i drugih jednokratnih proizvoda. Također osigurava plaćanje troškova gospodarenja otpadom i nameće obavezu proizvođačima da uklone predmete od jednokratne plastike, što uključuje cigaretne opuške i ribarsku opremu.
Nažalost, ciljevi Direktive o smanjenju potrošnje jednokratnih posuda za hranu i čaša neobvezujući su za države članice, a ciljevi o odvojenom prikupljanju 90 posto boca pomaknuti su s 2025. godine na 2029. godinu, ističe Zelena akcija.
Osim toga, problematično je što će se mjere vezane uz proširenu odgovornost proizvođača usvajati ovisno o dogovorima između vlada i proizvođača te ostalih nadležnih tijela, što će vjerojatno utjecati na ambicioznost donesenih zakona.
“Postignuti dogovor, iako predstavlja značajan korak prema smanjenju onečišćenja plastikom, i dalje ne odgovara hitnosti rješavanja tog problema”, poručio je Marko Košak iz Zelene akcije.
Ministri bi trebali potpisati Direktivu 20. prosinca, države članice trebale bi uskladiti nacionalne zakone s odredbama Direktive u razdoblju od dvije godine, a zakoni bi trebali stupiti na snagu najkasnije od 2021. godine.
"Pozivamo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da ne čeka dvije godine već da hitno prenese ciljeve u nacionalno zakonodavstvo i ubrzano krene provoditi konkretne mjere protiv plastičnog zagađenja", poručio je Košak.