Novi apel novinara za pravednu naknadu za objavljivanje vijesti na internetu

 Predstavnici Europskog parlamenta, Vijeća EU-a i Europske komisije ovaj tjedan vode završne pregovore o konačnom tekstu direktive o autorskim pravima na digitalnom tržištu.
 Europski parlament je 12. rujna, unatoč golemom lobističkom pothvatu internetskih divova izglasao stajalište po kojem se u direktivu trebaju uvesti tzv. "susjedna prava", autorskom pravu susjedna ili srodna prava, odnosno "porez na linkove".
 Nakon toga krenuli je tzv. trijalog unutar kojeg europski suzakonodavci Vijeće i Europski parlament uz pomoć Europske komisije dogovoraju konačni tekst direktive. Danas se održava posljednji sastanak u okviru trijaloga.
 Proteklih mjeseci internetski divovi su nastavili s lobiranjem kako bi iz "susjednih prava" izbacili kratke vijesti, isječke vijesti ili fragmente, čime bi novinske agencije izgubile veliki dio prihoda.
 "Prije svega dva mjeseca, 12. rujna, Europski parlament izglasao je prijedlog Direktive koja novinama i novinskim agencijama daje nadu da će ih internetski divovi konacno plaćati. Oni su godinama svakodnevno preuzimali tisuće vijesti, a da zato nisu plaćali ni centa onima koji su te vijesti  stvarali.
 Danas, uz novu i  široko rasprostranjenu kampanju lobiranja, internetski divovi uspješno lišavaju tekst njegove biti: pokušavaju isključiti ono što se naziva 'kratkim isječcima', 'vijestima' ili 'fragmentima' kako bi se isključile novinske agencije i skratilo razdoblje trajanja zastite "susjednih prava", navodi u svom tekstu Sammy Ketz, koji je objavljen u utorak u više europskih listova i kojemu su potporu dali brojni ugledni novinari i urednici.
  Samy Ketz, šef dopisništva AFP-a u Bagdadu objašnjava u svom tekstu zašto se treba oduprijeti najnovijem lobističkom pritisku.
   On navodi da su "činjenice biti novinarstva".
 "Činjenice su namijenjene svima. Svatko ih može objasnjavati i analizirati.  No, kada tražilica preuzme od riječi do riječi nešto što su objavile neke novine ili agencija, posve je normalno platiti "susjedno pravo" pa makar bila rijec o kratkom isječku".
 "Razmislite o istraživačkom radu uloženom u naslov 'Samoubilacki napad u šiitskoj četvrti Bagdada: 32 ubijenih, navode policija i bolnice'. Kako bi napisao tu običnu rečenicu novinar se raspitao kod  policije kakva se eksplozija dogodila, zvao je bolnice da bi saznao broj mrtvih, otišao na mjesto događaja radi opisa i razgovora s očevicima. Novinari svoje živote povremeno izlažu opasnosti budući da nije neuobičajeno da se na mjestu prvog dogodi drugi napad. To se nedavno dogodilo u Kabulu kada je ubijeno devet novinara i fotografa, ukljucujuci i AFP-ovog Shaha Maraia", kaže se u tekstu.
  Takvo novinarstvo, nastavlja Ketz, glavni je alat za borbu protiv lažnih vijesti. Navodi i primjere kada se tijekom teroristočkog napada u Nici 2016. govorilo o navodnoj talačkoj krizi ili o navodnom napadu na Eifellov toranj u noći krvavih napada na Pariz 13. studenoga 2015. 
 "U oba slučaja radilo se o lažnim vijestima koje su se proširile društvenim mrežama i nestale su tek nakon pažljivih medijskih provjera", kaže se u tekstu.
 "Ako se kratki isječci uklone iz 'susjednih prava' pljačka sadržaja će se nastaviti.  Razlog je jednostavan. Upravo te kratke isječke čitaju ljudi na internetu, a to stvara milijune online interkacija što  generira znatan prihod za platforme".
 "Ako se preuzimanjem vijesti od izdavača i agencija izbjegavaju 'susjedna  prava' budući da se radi o kratkim isječcima, Direktiva gubi sadržaj. To će značiti da temeljni posao našeg zanata, istraživanje i pisanje provjerenih činjenica nema vrijednost. Svi napori izdavača i  novinskih agencija kako bi javnosti dostavili vijesti bit će potpuni gubitak. To ce također značiti da povijest ne pišu činjenice.  Na kraju ćemo ostati prepušteni onima koji šire lažne vijesti".
  Ketz dodaje da bi bez novinskih agencija, novina, radio i televizijskih postaja, inernetske stranice izgubilei velik dio sirovih informacija.
 "Opstanak agencija neophodan je za demokraciju,  a to zahtijeva da one budu u potpunosti uključene u Direktivu kao i izdavači".
 Druga stvar na koju upozorava Ketz je trajanje "susjednih prava".
 "Trajanje zaštite 'susjednih prava' također je ključno pitanje. Neki žele da se skrati na godinu dana. Zar ne bi bilo apsurdno da internetski divovi koriste tragične fotografije napada u Parizu 2015. besplatno zato što je proteklo više od godinu dana? Zdrav razum nalaže povratak na prvotno predloženo razdoblje od 20 godina", ističe Ketz.
 Lobisti su uspjeli u javni prostor ubaciti tezu da pravedna naknada za stvaratelje sadržaja na internetu znači smrt slobodnog interneta.