Pored uspjeha u momčadskim sportovima godinu su obilježili i istaknuti pojedinci, a prije svih kapetan nogometne reprezentacije Luka Modrić koji je osvojio sva najvažnija individualna priznanja ove godine što do sada nije uspjelo niti jednom nogometašu svijeta. Veznjak Real Madrida dobio je nagradu za najboljeg igrača svjetskog prvenstva u Rusiji, proglašen je najboljim igračem Europe u izboru Europske nogometne federacije (UEFA), te najboljim igračem svijeta u izboru Međunarodne nogometne federacije (FIFA), a sve je zaokružio 'Zlatnom loptom' France Football.
Sandra Perković je peti put za redom osvojila naslov europske prvakinje u bacanju diska, Mate Pavić postao je najbolji svjetski tenisač u igri parova, braća Fantela osvojila su zlato na SP u jedrenju u klasi 49-er, a braća Sinković su naslovu europskih prvaka dodali i naslov najboljeg veslačkog dvojca na svijetu.
Ivan Šarić postao je prvi hrvatski šahist koji se okitio titulom prvaka Europe, a karatist Ivan Kvesić je tituli svjetskog prvaka pridodao i srebro s europskog prvenstva, dok je Dino Sokolović osvojio prvu zlatnu medalju za Hrvatsku na Zimskim paraolimijskim igrama.
ČUDESNA GODINA HRVATSKOG NOGOMETA
Nakon što smo godinama živjeli od sjećanja na 1998. i broncu 'vatrenih' na svjetskom prvenstvu u Francuskoj, protekla 2018. prometnula se u 'čudesnu godinu hrvatskog nogometa'. Hrvatska nogometna reprezentacija je 'rusku avanturu' okončala drugim mjestom na svjetskom prvenstvu, Luka Modrić je postao najbolji nogometaš svijeta u izboru FIFA-e i France Footballa, najbolji igrač Europe u izboru UEFA-e, te najbolji igrač World Cupa u Rusiji, a napokon se mogu radovati i navijači Dinama nakon što su 'modri' po prvi put nakon 1970. godine osigurali 'europsko proljeće'.
Hrvatska je u finalu izgubila od Francuske 2-4 u jednom od 'luđih' finala u povijesti svjetskih prvenstava. Bilo je to neobično finale u kojem je postignut prvi autogol u povijesti dosadašnjih finala, te prvi put u finalima korištena VAR tehnologija, nažalost kod oba slučaja su u 'glavnim' ulogama bili hrvatski igrači. Marijo Mandžukić je u 18. minuti zatresao vlastitu mrežu, a u 38. minuti je Ivan Perišić igrao rukom u našem kaznenom prostoru. Bilo je to i najefikasnije finale nakon 1958. godine kada je Brazil u Stockholmu pobijedio Švedsku 5-2. Ludo je bilo i vrijeme i skoro cijelu utakmicu je nad Moskvom grmilo i sijevalo uz povremenu kišu. Finale je pratilo 78.000 gledatelja, pri čemu barem 20.000 hrvatskih navijača, dok je Francuza bilo pet puta manje. Stoga niti ne čudi što je atmosfera u pojedinim trenucima bila kao da se igra na nekom od hrvatskih trgova gdje su ljudi pratili dramu finala. Hrvatski navijači priredili su sjajnu atmosferu na stadionu Lužnjiki, no nažalost 'slavlje Vatrenih' pokvarili su francuski nogometaši koji su razbili hrvatske snove o svjetskom naslovu.
Hrvatska je otvorila World Cup utakmicom na 'domaćem terenu' u Kalinjingradu protiv Nigerije. Premda je za hrvatske navijače bilo osigurano oko 2.000 ulaznica, plus 700 na koje je imao pravo Hrvatski nogometni savez, na Areni Baltika bilo je više od 12.000 naših navijača. Hrvatska je slavila 2-0. Poveli smo u 32. minuti autogolom Oghenekaroa Eteba koji je skrenuo u svoju mrežu udarac glavom Marija Mandžukića, a u 70. minuti nigerijski branič William Ekong je srušio Mandžukića u kaznenom prostoru, brazilski sudac Ricci dosudio jedanaesterac kojeg je sigurno realizirao Luka Modrić.
Drugo kolo je donijelo spektakl u Nižnjem Novgorodu protiv bivših svjetskih prvaka Argentinaca predvođenih Lionelom Messijem. Hrvatska je slavila 3-0 ostvarivši jednu od najvećih pobjeda u povijesti, a sve tri gola 'Vatreni' su zabili u drugom poluvremenu. Strijelci su bili Ante Rebić (53), Luka Modrić (80) i Ivan Rakitić (90+1). U posljednjem kolu u skupini D Hrvatska je u Rostovu na Donu pobijedila Island sa 2-1 okončavši natjecanje po skupinama s tri pobjede. Pogotke su za Hrvatsku dali Milan Badelj (53) i Ivan Perišić (90), dok je strijelac za Island bio Gylfi Sigurdsson iz kaznenog udarca u 76. minuti. Hrvatska je protiv Islanda započela s devet novih igrača u odnosu na dvoboj s Nigerijom, no i u takvom sastavu došla je do treće pobjede u skupini.
Uslijedila je ključna utakmica hrvatske vrste na prvenstvu. Osmina finala protiv Danske ponovo u Nižnjem Novgorodu. Bila je to 'drama nad dramama'. Danska je povela u prvoj minuti, Hrvatska ekspresno izjednačila u 4. minuti, Luka Modrić je promašio jedanaesterac za plasman u četvrtfinale u produžetku, a potom je briljirao Danijel Subašić obranivši tri jedanaesterca što je u povijesti svjetskih prvenstava uspjelo jedino Portugalcu Ricardo na SP-u 2006. godine. Portugal je tada u četvrtfinalu pobijedio Englesku 3-1, a Ricardo je zaustavio udarce Lampardu, Gerrardu i Carragheru.
Danska je povela nakon samo 58 sekundi igre golom Mathiasa Jorgensena, a izjednačio je Mario Mandžukić u 4. minuti. Hrvatska je imala veliku priliku riješiti pitanje pobjednika prije izvođenja 11-eraca, ali je udarac Luke Modrića s bijele točke u 116. minuti obranio Kasper Schmeichel. Junak pobjede bio je Subašić koji je u raspucavanju obranio tri 11-erca danskih igrača - Eriksenu, Schoeneu i Nicolaiju Jorgensenu. Pobjednički pogodak u raspucavanju postigao je Ivan Rakitić. Bila je to prva pobjeda Hrvatske u nekoj eliminacijskoj utakmici na velikim natjecanjima nakon 20 godina posta.
Četvrtfinale je donijelo okršaj protiv domaćina Rusije u Sočiju. I novu dramu. Nakon 90 minuta rezultat je bio 1-1, nakon 120 minuta 2-2, da bi u raspucavanju s bijele točke Hrvatska bila uspješnija sa 4-3. Rusija je povela golom Denisa Čeriševa u 31. minuti, na 1-1 poravnao je Andrej Kramarić u 39., da bi Hrvatsku u vodstvo doveo Domagoj Vida u 101. no za 2-2 pogodio je Mario Fernandes u 115. pa su o polufinalistu odlučivali udarci s bijele točke. Četiri od pet hrvatskih izvođača bilo je precizno, dok kod Rusa dva izvođača nisu uspjela svladati Subašića. Kao i protiv Danske u osmini finala, posljednji 11-erac za Hrvatsku izveo je i pogodio Ivan Rakitić.
Uslijedilo je polufinale protiv Engleske i 'vatreno ludilo na Lužnikiju'. Čarobnu rusku priču hrvatski nogometaši su nastavili i u Moskvi pobijedivši nakon produžetaka Englesku sa 2-1. Teško je opisati ludilo koje je nastalo na tribinama Lužnikija kada je turski sudac Cuneyet Cakir u 120. minuti svirao kraj. Vikalo se, skakalo, plakalo nakon još jedne šokante večeri koja je i treći put uzastopce završila hrvatskim slavljem.
Engleska je povela već u petoj minuti sjajnim pogotkom Kierana Trippiera uz slobodnog udarca, izjednačio je Ivan Perišić u 68. minuti, a pobjedu 'vatrenima' donio je Mario Mandžukić u 109. minuti.
Nakon 34 ruska dana hrvatska nogometna reprezentacija je došla do 'predvorja raja'. Ostao je još jedan, najteži korak za ulazak u povijest, ne samo hrvatskog već i svjetskog nogometa. Nakon 1950. godine i urugvajskog slavlja na Maracani pred 200.000 šokiranih Brazilaca, nikada se nije dogodilo da neka mala zemlja, kao što je Hrvatska osvoji svjetski naslov. Od tada pokal Jules Rimet, kako se zvao od 1930. do 1970., a nakon toga FIFA World Cup Trophy, osvajali su samo svjetski velikani Brazil, Njemačka, Argentina, Italija, Španjolska, Engleska i Francuska. Nažalost, Hrvatska je ipak ostala bez naslova, Francuska je pobijedila sa 4-2.
Francuska je povela autogolom Marija Mandžukića u 18. minuti, na 1-1 poravnao je Ivan Perišić u 28., novo vodstvo Francuskoj osigurao je Antoine Griezmann u 38. iz 11-erca, da bi u nastavku "galski pijetlovi" preko Paula Pogbe u 59. i Kyliana Mbappea u 65. minuti stigli do vodstva od 4-1. Na konačnih 4-2 smanjio je Mandžukić u 69. minuti.
Uslijedio je doček kakav Hrvatska nije doživjela. Svjetske doprvake na ulicama Zagreba dočekalo je pola milijuna ljudi. Samo na središnjem zagrebačkom trgu bilo je više od 120.000 ljudi. Igrači predvođeni kapetanom Lukom Modrićem bili su oduševljeni. Premda su bili vidljivo umorni od petosatnog putovanja od aerodroma do centra Zagreba, burno su slavili najljepši dan u njihovim karijerama.
Fantastičnu priču 'vatrenih' zaokružio je kapetan reprezentacije Luka Modrić koji je osvoji najvažnija individualna priznanja ove godine. Dobio je nagradu za najboljeg igrača svjetskog prvenstva u Rusiji, proglašen je najboljim igračem Europe u izboru Europske nogometne federacije (UEFA), te najboljim igračem svijeta u izboru Međunarodne nogometne federacije (FIFA), a sve je zaokružio 'Zlatnom loptom' France Football. Modrić je izabran i za najboljeg nogometaša svijeta u izboru Međunarodnog instituta za nogometnu povijest i statistiku (IFFHS) te dobio nagradu internetskog portala goal.com.
Korak do FIFA-ine nagrade bio je i izbornik Zlatko Dalić koji je bio među finalistima za najboljeg trenera svijeta. Nagrada je na koncu pripala izborniku svjetskih prvaka Francuzu Didieru Deschampsu. Za utjehu Dalić je osvojio nagradu za najboljeg trenera Europe, po izboru Asocijacije europskih nogometnih trenera (AEFCA).
Veliki uspjeh ostvarila je i hrvatska nogometna U-21 reprezentacija koja je izborila plasman na Europsko prvenstvo koje će se iduće godine održati u Italiji i San Marinu. Hrvatska je tako natjecanje u skupini završila na prvom mjestu sa 25 bodova koliko je imala i Grčka, no odabranici Nenada Gračana su bili bolji u međusobnom skoru.
Hrvatska će u Italiji i San Marinu treći put sudjelovati na Europskom U-21 prvenstvu, no prvi nakon 14 godina posta. Posljednji put mladi hrvatski nogometaši su sudjelovali na europskoj smotri 2004. u Njemačkoj gdje su osvojili posljednje mjesto u skupini. Bila je to generacija koju su predvodili Darijo Srna, Niko Kranjčar, Eduardo da Silva i Danijel Pranjić. Grupu nismo prošli niti u premijernom nastupu 2000. godine u Slovačkoj gdje smo također bili posljednji u skupini. Tu momčad predvodili su Stipe Pletikosa, Igor Tudor, Tomo Šokota i Boško Balaban. Zanimljivo, u šest utakmica koje je Hrvatska odigrala na europskim U-21 prvenstvima nemamo niti jednu pobjedu uz dva remija i četiri poraza. Nadamo se kako će Nikola Vlašić, Josip Brekalo, Ivan Šunjić i društvo ipak biti bolji. Hrvatska će na EP-u igrati u vrlo teškoj skupini C s Engleskom, Francuskom i Rumunjskom.
Dodajmo kako je ove godine nakon skoro pola stoljeća čekanja Dinamo napokon prezimio u Europi. 'Modri' su natjecanje u skupini D Europske lige okončali na prvom mjestu ispred Fenerbahčea, Spartaka iz Trnave i Anderlechta.
Hrvatski prvak je svoj europski put započeo u 2. pretkolu Lige prvaka pobijedivši izraelski Hapoel Be'er Shevu. U idućoj rundi momčad Nenada Bjelice je izbacila kazahstansku Astanu, no u play-offu je ispala od Young Boysa. Slijedio je nastavak puta u Europskoj ligi. Dinamo je dobio tešku i neugodnu skupinu, ali je na koncu osvojio prvo mjesto i na proljeće ga čeka ogled 16-ine finala.
NAJUSPJEŠNIJA GODINA ZA HRVATSKE STRIJELCE
Nije bilo većeg natjecanja u streljaštvu s kojeg se hrvatske reprezentativke i reprezentativci nisu vratili s barem jednim odličjem. Najimpresivniji nastup imali su na Svjetskom prvenstvu u južnokorejskom Changwonu, s kojeg su Petar Gorša, Snježana Pejčić, Miran Maričić i Josip Kuna donijeli dva srebra i tri bronce. Tridesetogodišnji Gorša je osvojio dva naslova svjetskog doprvaka. Prvo je srebro osvojio u gađanju zračnom puškom, gdje mu se na postolju pridružio prošlogodišnji svjetski juniorski prvak, 21-godišnji Miran Maričić, koji je osvojio brončano odličje, a time i drugu kvotu za nastup na OI 2020. u Tokiju.
Gorša je četiri dana poslije osvojio i drugu srebrnu medalju, u gađanju malokalibarskom puškom, disciplina trostav.
Riječanka Snježana Pejčić u istoj je disciplini bila treća, čime je dokazala kako pripada samom vrhu, a ujedno je osigurala mjesto za Hrvatsku na OI u Tokiju. Tom uspjehu valja dodati i pobjedu Pejčić u istoj disciplini na natjecanju Svjetskog kupa u američkom Fort Benningu.
U neolimpijskoj disciplini, gađanju puškom na 300 m ležeći, među osvajače medalja na SP-u svoje je ime upisao Osječanin Josip Kuna.
Petar Gorša je još u veljači na Europskom prvenstvu zračnim oružjem u mađarskom Gyoru pokazao da će ovo biti njegova godina. Tamo je najbolji hrvatski strijelac osvojio brončano odličje u gađanju zračnom puškom te uz pomoć Mirana Maričića i Marina Čerinu došao do momčadskog srebra. Na istom su natjecanju momčadskim europskim doprvacima u pušci postali i juniori Borna Petanjek, Luka Štrbenac i Denis Tomašević.
Teško da može proći godina u kojoj strijelci u gađanju letećih meta ostanu bez odličja pa ni 2018. nije bila iznimka. Na Svjetskom prvenstvu su ostali bez finala, ali je na Europskom prvenstvu u austrijskom Leobersdorfu Anton Glasnović osvojio srebrnu medalju.
Kao i obično, žetvu medalja imala je hrvatska reprezentacija u samostrelu na Europskom prvenstvu održanom u Estoniji, s kojeg su se naši predstavnici vratili sa pet zlatnih, tri srebrna i dva brončana odličja. Naslovima europskih prvaka okitili su se Domagoj Pereglin, Valentina Pereglin i junior Martin Oborovečki te muška i ženska reprezentacija u ekipnom dijelu natjecanja.
NITKO KAO SANDRA PERKOVIĆ
Najbolja hrvatska sportašica u posljednjem desetljeću i najbolja svjetska bacačica diska Sandra Perković u 2018. godini ponovno pokorila konkurenciju i napravila nešto što nitko nije uspio: na Europskom prvenstvu u Berlinu po peti je put zaredom postala kontinentalnom prvakinjom. U dramatičnom raspletu finala pobjednički je hitac, jedan od tri ispravna i jedini preko 60 metara, bacila tek u petoj seriji. Njezinih 67,62 m bilo je za više od četiri i pol metra duže nego što je uspjela baciti drugoplasirana Njemica Nadine Mueller.
Iako je Perković slavila na četiri od pet mitinga te u Dohi postavila novi rekord Dijamantne lige (71,38 m), nije uspjela osvojiti sedmi uzastopni naslov pobjednice, jer je na finalnom natjecanju u Bruxellesu izgubila od Yaime Perez, čime je Kubanka postala ukupnom pobjednicom.
Hrvatska atletika nikad nije imala brojniju ekspediciju na Europskom prvenstvu, ali se osim Sandre Perković nitko nije popeo na pobjedničko postolje. Hrvatski rekorder u bacanju kugle Stipe Žunić je u sjajnom finalu sa 20,73 m bio tek sedmi, a Ana Šimić je preskočila samo 187 cm u skoku u vis, što joj je donijelo deseto mjesto.
IVAN KVESIĆ TREĆI HRVATSKI KARATIST SA SVJETSKIM ZLATOM
Protekla godina bila je jedan od uspješnijih u povijesti hrvatskog karatea. Ivan Kvesić je u studenom postao je svjetski prvak u poluteškoj kategoriji na prvenstvu u Madridu, dok je reprezentacija na seniorskom Europskom prvenstvu u svibnju u Novom Sadu osvojila četiri medalje - po dva srebra i bronce.
Kvesić je postao tek treći hrvatski karatist koji se okitio svjetskim zlatom. Prije njega to su uspjeli Junior Lefevre 2000. godine u Munchenu, te Danil Domdjoni osam godina poslije u Tokiju.
Kvesić je do zlata stigao bez borbe zbog ozljede njegovog suparnika Ukrajinca Valerija Čobotara. Na putu do naslova u poluteškoj kategoriji Kvesić je u 1. kolu bio slobodan, a nakon toga slavio protiv Rumunja Christiana Mariana Michalachea 4-0, Dionicija Gustava iz Dominikanske Republike 8-1, Bjelorusa Antona Isakaua 4-3, Danca Michela Corbalana 5-0, a u polufinalu nadvisio je i Turčina Ugura Aktasa s 2-1.
Zanimljivo, Kvesić je u svibnju na EP-u u Novom Sadu osvojio srebro. Međutim, i na EP-u je bio korak do zlata. Finalna borba protiv Talijana Michellea je završila 3-3, a zlato je pripalo talijanskom borcu zbog prvog osvojenog boda. Srebro je osvojila i Alessandra Hasani do 55 kg izgubivši u finalu od Ukrajinke Terljuge sa 1-3.
Ana Marija Bujas-Čelan vlasnica je pojedinačne bronce u teškoj kategoriji (+68 kg), te još jedne - ekipne, kao članica ženske vrste u borbama, skupa s Anom Lenard, Alessandrom Hasani i Marinom Barac. Hrvatska se tako petnaestu godinu uzastopce s Europskih seniorskih prvenstava vratila s najmanje jednim odličjem.
RUKOMETAŠI BEZ MEDALJE NA EURU U HRVATSKOJ
Hrvatska je od 12. do 28. siječnja po drugi put u povijesti bila domaćinom Europskog prvenstva za rukometaše. Na kormilo naše reprezentacije vratio se Lino Červar, s nadom da će se rukometaši konačno dokopati jedinog zlata koje im nedostaje u kolekciji. No, ne samo da nisu postali prvacima, već su naši rukometaši ostali i bez mogućnosti da se bore za medalju.
U Splitu su pobijedili Srbiju (32-22) i Island (29-22), a izgubili od Švedske (35-31), što se pokazalo presudnim u borbi za polufinale. U zagrebačkoj Areni pobijeđeni su Bjelorusija (25-23) i Norveška (32-28), a poraz od Francuza (27-30) gurnuo je našu reprezentaciju u utakmicu za peto mjesto koje su osvojili pobjedom nad Češkom (28-27).
Europskim prvacima postali su Španjolci koji su u finalu sa 29-23 pobijedili Švedsku, dok su Francuzi u borbi za broncu svladali Dansku (32-29).