Istraživanje je za HUP provela agencija Promocija plus, a u njemu su sudjelovala 432 direktora, vlasnika, predsjednika ili članova uprava poduzeća koji su članovi HUP-a, a čije tvrtke zapošljavaju gotovo dvije stotine tisuća radnika.
Kako ističe Agan Begić iz Promocije plus, koji je predstavio istraživanje, podatak da tek 34 posto poslodavaca očekuje da će gospodarsko stanje iduće godine biti malo bolje predstavlja tendenciju pada očekivanja, odnosno poslovnog optimizma, što malo budi zabrinutost.
"Ako usporedimo zadnje tri godine, vidimo da ta očekivanja ipak usporavaju i imamo zabilježenu tendenciju pada očekivanja", kaže Begić.
Kada je riječ o gospodarskom stanju u 2018. godini, najveći dio poslodavaca, njih 50 posto, ocjenjuje ga kao osrednje dobro, 20 posto kao loše, pet posto kao jako loše, 20 posto kao jako dobro, a pet posto kao izvrsno.
Prosjek školske ocjene kojom procjenjuju stanje je 3,01, što predstavlja trend polaganog rasta iz godine u godinu. Kako pojašnjava Begić, taj trend rasta ima korelaciju s gospodarskim rastom.
Gledano prema sektorima, najnižu ocjenu stanja u gospodarstvu dali su sektori graditeljstva, 2,8, osobne usluge, zdravstvo i obrazovanje 2,93, zatim regije Dalmacija, 2,75, i Slavonija, 2,89, te male tvrtke, koje u pravilu teže amortiziraju negativne utjecaje i kretanja na tržištu, 2,85.
S druge, pak, strane, najvišom ocjenom stanje u gospodarstvu ocijenio je sektor proizvodnje, 3,09, te onaj trgovine, poslovnih usluga i turizma, s prosječnom ocjenom 3. Istu ocjenu su dali i poslodavci iz središnje i sjeverne Hrvatska te primorja, dok su oni iz velikih tvrtki stanje ocijenili prosječnom ocjenom 3,21.
Nadalje, pokazuje istraživanje, 41 posto poslodavaca ocjenjuje stanje u ovoj u odnosu na prošlu godinu kao malo bolje, a 33 posto kao približno isto.
60 posto poslodavaca smatra da neće biti promjena uvjeta za poslovanje i ulaganja
Istraživanje pokazuje i da većina poslodavaca, njih 60 posto, smatra da uvjeti za poslovanje i ulaganja u 2019. neće doživjeti važnije promjene, to jest da će ostati isti.
Glavni direktor HUP-a Davor Majetić ocjenjuje da je hrvatsko gospodarstvo u okruženju i uvjetima u kojima radi vrlo blizu svojevrsnog maksimuma, odnosno potencijala od 2,5 do tri posto gospodarskog rasta.
Kaže da većina poslodavaca u idućoj godini ne očekuje neke velike promjene, unatoč Vladinim najavama reformi, posebice od strane ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Darka Horvata.
Kao glavne prepreke poslovanju poslodavci tradicionalno ističu visoke poreze, neefikasnu javnu upravu, loše pravosuđe, parafiskalne namete, radno zakonodavstvo, korupciju, kao i nedostatak radne snage, koji je kao rizik u godinu dana porastao za gotovo šest puta.
"Postoji umjereni optimizam, ako se ništa ne promijeni, stanje će biti slično kao i ove godine, imati ćemo rast od 2,5-3 posto, prije svega iz rezervi ili potencijala gospodarstva", ocjenjuje Majetić.
Poziva Vladu da što prije krene s reformama da bi se prepreke uklonile, ocijenivši kako je već prvi kvartal odlična prilika za to. "Dolazimo do ruba naših internih rezervi kao gospodarstva i država tu napokon mora postati saveznik, radeći dublje i ozbiljnije promjene, kako bismo postojeći potencijal iskoristili, a mislimo da gospodarstvo sasvim sigurno ima potencijal rasta koji nadmašuje tri posto", kaže Majetić.
Majetić: Zabrinjava i ljuti izostanak dijaloga s Vladom oko minimalne plaće
Odgovarajući na pitanje novinara, Majetić je kazao da vjeruju optimizmu ministra gospodarstva Darka Horvata te kako se može bolje, poručivši da bi samo s početkom rada na uklanjanju pet-šest najproblematičnijih prepreka već iduće godine mogli imati stopu gospodarskog rasta od četiri posto.
Kada je riječ o povećanju minimalne plaće, Majetić kaže da je HUP po prvi puta od 2007. godine bio izostavljen iz tog dijaloga te kako ih to zabrinjava i ljuti.
Vlada je prošloga tjedna, naime, donijela uredbu kojom se neto minimalna plaća povećava s 2.752 na 3.000 kuna, odnosno za 248 kuna ili devet posto u odnosu na 2018.
"Nadamo se da će ovo ostati presedan i da ćemo idućih godina sjesti za stol i dogovarati se", rekao je Majetić.
Napominje da HUP kontinuirano govori da plaće moraju rasti, pri čemu učestalo i pozivaju Vladu na smanjenje troškova poslovanja, kako bi se ta sredstva mogla pretočiti u rast plaća. U Hrvatskoj, naveo je, 25 tisuća radnika radi u punom radnom vremenu i s minimalnom plaćom, a napominje da su te plaće takve jer poslodavci jednostavno ne mogu isplatiti veće.