Stope zatvorske populacije (broj zatvorenika na 100 tisuća stanovnika) imaju tendenciju pada od istoka prema zapadu s pokojom iznimkom.
Engleska, Wales, Škotska, Španjolska i Portugal imaju vrlo visoke stope populacije u zatvorima, dok Hrvatska, Grčka, Slovenija i Turska imaju vrlo niske.
U razdoblju od 2005. do 2015. broj zatvorenika povećavao se najviše u Albaniji, Gruziji, Litvi, Makedoniji, Crnoj Gori i Turskoj. S druge strane zemlje poput Njemačke i Nizozemske bilježe najniže stope u Europi, a Estonija i Latvija imaju najveće stope pada zatvorske populacije.
Hrvatska u usporedbi s ostatkom Europe
Niska stopa - zatvorska populacija (79 na 100.000 stanovnika), gustoća zatvorenika (83 na 100 mjesta), omjer zatvorenika i stručnog osoblja (1,3 zatvorenik na 1 čuvara), prosjek dnevne potrošnje na zatvor jedne osobe (7,3 eura dnevno).
Srednja stopa - prosjek ulazaka u kaznene institucije (216 na 100 tisuća stanovnika), prosječno trajanje zatočenja izraženo prosječnim brojem dana provedenim u zatvoru (5,8 mjeseci), postotak neosuđenih pritvorenika (23,7 posto), postotak zatvorskih čuvara u ukupnom osoblju (59,5 posto).
Visoka stopa - stopa oslobađanja iz zatvorskih institucija, prosječna dob zatvorske populacije (36,8 godina), postotak stranaca u pritvoru (55,5 posto), stopa smrtnosti na 10 tisuća zatvorenika (42,5).
Kad se uračuna postotak žena i postotak stranaca u zatvorima, hrvatske brojke ukazuju da smo u sredini zemalja članica Vijeća Europe, no imamo niske stope u usporedbi s članicama Europske unije.