Knjigu je objavio nakladnik Sandorf, a riječ je o, kako ističe njezin priređivač u predgovoru, pokušaju da se na jednome mjestu okupi što više relevantnih tekstova objavljenih u novinama ili časopisima, u knjigama o povijesti i teoriji jazza i drugdje, s ciljem popunjavanja relativne oskudice literature o jazzu u hrvatskom književnom prostoru.
"Knjiga koja je u konačnici pred vama nije sveobuhvatna, niti mi je to kao priređivaču bila namjera. Ipak, pokušao sam u nju uvrstiti što više različitih pristupa i razmišljanja o jazzu, i pokriti što širi vremenski raspon", ističe Drach.
Tekstovi u knjizi podijeljeni su u tri skupine, a njezin prvi dio, pod naslovom "Teorija i povijest svjetskog jazza" obuhvaća tekstove koji se bave promišljanjem vrijednosti jazza, krećući od istaknutog filozofa Theodora Adorna, "jednog od najeklatantnijih primjera cijenjenih teoretičara i vrhunskih stručnjaka za modernu glazbu 20. stoljeća koji su bili veliki protivnici jazza".
"Cijele horde zaljubljenika u jazz, od britanskog povjesničara i teoretičara kulture Erica Hobsbawma nadalje, s velikom radošću su u narednim desetljećima dokazivale koliko su njegova stajališta bila pogrešna", ističe Drach.
Hobsbawmov tekst "Glazbena dostignuća" iz njegove knjige "The Jazz Scene" iz 1959. također je uvršten u antologiju, kao i oni Rašeljke Krnić, Antuna Tomislava Šabana, Tine Lešničar, Wyntona Marsalisa & Herbieja Hancocka, Garyja Burtona i drugih.
U prvome dijelu obuhvaćeni su i tekstovi koji nude šire povijesne preglede (Boris Vian, Milen Alempijević, i dr.) i tekstovi autobiografskog ili biografskog karaktera koji govore o životu i radu pojedinih glazbenika, kao i o prilikama u doba u kojem su stvarali (Billie Holiday, Louis Armstrong, Duke Ellington, Charles Mingus i dr.).
Drugi dio – "Jazz, književnost i strip" – nudi radove svjetskih, ali i hrvatskih autora, koji su inspirirani jazzom ili pak pojedinim glazbenicima, od Francisa Scotta Fitzgeralda i Josefa Škvoreckog, preko Julia Cortázara, Harukija Murakamija i Amirija Barake, do Josipa Novakovića, Mate Matišića i Danijela Žeželja.
U trećem dijelu, s naslovom "Jazz u Hrvatskoj", pokušava se popuniti možda najveća praznina u našoj publicistici i nizom prikupljenih tekstova ponuditi što više informacija o jazzu na našim prostorima, od legendarnog promotora i pedagoga Mire Križića, te skladatelja i kroničara Ive Körblera, preko novijih, tematskih tekstova o Bošku Petroviću ili o jazzu na našem filmu i televiziji, sve do odabranih sinopsisa emisija Svijet jazza, s Trećeg programa Hrvatske radiotelevizije, koje su pratile vrlo živu hrvatsku jazz scenu tijekom 2017. i prve polovice 2018. godine.
Saša Drach (1961.) novinar je, antikvar, urednik i prevoditelj. Za novine i časopise piše o kulturnim temama, knjigama, kazalištu, filmu, fotografiji i jazzu. Preveo je četrdesetak knjiga, a od 2017. surađuje u emisiji Svijet jazza, na Trećem programu HRT-a.
Objavio je dosad knjigu "Dnevnik bez reda" (2012., Sandorf), svojevrsni tumač svakodnevice iz pera najraznovrsnijih umjetnika, vojnika, pustolova. Godine 2016. objavio je kod istog izdavača knjigu "Priče o jazzu i drugi zapisi", zbirku tekstova o susretima s jazz glazbenicima ispresijecanu tekstovima osobne tematike.