On je na 1. godišnjoj konferenciji Crosto opservatorija, zajedničkog opservatorija održivog razvoja turizma Ministarstva turizma i Instituta za turizam, istaknuo važnost kvalitetnog suživota lokalnog stanovništva, tradicije, kulture i svega što turizam sobom nosi.
"Prvo se moramo navikavati da imamo turističku godinu, a to znači rastegnuti sezonu, podići kvalitetu i cijene. Zbog turizma se mnoge usluge i infrastruktura značajno unaprjeđuju što doprinosi kvaliteti života svih naših građana. Upravo stoga u modernom upravljanju turizmom naglasak mora biti na odgovornom turizmu i mjerenju pokazatelja održivosti", istaknuo je Cappelli.
Dodao je kako što više destinacija treba uključiti u mjerenje održivosti.
"Uključenje u mjerenje održivosti donosi vrlo konkretne koristi za destinaciju. Lani smo već govorili da pucamo po šavovima i sad smo u škarama, što dalje: gradovi razmišljaju kako zaustaviti silinu turizma, a lipanj već postaje špica godine", rekao je Cappelli.
Održivost, smatra Cappelli, nije samo zeleno poslovanje već i odgovorno upravljanje svim procesima u destinaciji koje će kroz smanjenje sezonalnosti i bolju zaposlenost u konačnici doprinijeti očuvanju baštine te donijeti veću društveno-gospodarsku korist svojim građanima i lokalnim zajednicama.
"Važno je da svaka lokalna jedinica razvija strategiju turizma koja počiva na osnovnim parametrima održivog i odgovornog razvoja u što moraju biti uključeni stanovnici kao i javni i privatni sektor. Sljedeće godine ministarstvo će sufinancirati upravo projekte vezane uz održivi razvoj", zaključio je ministar.
Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Štritof izvijestio je da taj Zavod zajedno s Institutom za turizam radi na satelitskom računu turizma, koji će dati precizne podatke o udjelu turizma i povezanim djelatnostima u BDP-u. Objava tih podataka predviđena je za početak prosinca.
I predstavnica Instituta za turizam Izidora Marković Vukadin smatra da je krajnje vrijeme za kontinuirano mjerenje održivosti turizma. Po njoj, trenutno je najugroženije područje jadranske Hrvatske, poglavito destinacije poput Dubrovnika i Novalje, a među ugroženima su i Plitvička jezera.
Pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Igor Kreitmeyer istaknuo je kako je pritisak turista na neka područja postao strahovit.
Problem je, kazao je, u sezonalnosti, odnosno činjenici da velik broj ljudi uglavnom dolazi na relativno uzak priobalni pojas i to u kratkom vremenu.
Spomenuo je i da je lani nacionalne parkove u Hrvatskoj posjetilo preko 4 milijuna gostiju, što je također problem s kojim se sve teže nosimo.