Projektom Digitalni građanin knjižnice će se poticati da se razviju u napredne centre za digitalne vještine, a u projekt će se uključiti i nove knjižnice u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Kosovu, dodao je.
Želja je knjižnice učiniti centrima za razvoj digitalnih vještina za djecu koja u Hrvatskoj još nisu obuhvaćena programom Croatian Makers, kao i ekvivalentnim partnerskim programima u regiji, ali i za odrasle kako bi ih bolje pripremili za tržište rada i pomogli u prevladavanju averzieu prema novoj tehnologiji, istaknuo je Bakić.
"Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) je uvođenjem robotike, programiranja, novih tehnologija i digitalnih znanja u hrvatske škole i zajednice, razvio najveći izvannastavni STEM program u EU. Uvođenjem programiranja u šeste razrede osnovnih škola u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja uspješno su integrirane IRIM-ove aktivnosti sa službenim školskim sustavom. IRIM je osnažujući lokalne partnere prenio svoje originalne robotičke lige i na ostale zemlje Jugoistočne Europe te je u nekima od njih to najveći projekt STEM edukacije u zemlji. Također je počeo intenzivno djelovati u lokalnim zajednicama kroz javne knjižnice uvođenjem programiranja, pružajući besplatno usluge edukacije programiranja i donirajući microbitove kao sredstvo za programiranje javnim knjižnicama, te je neke od njih promovirao u centre za razvoj digitalnih vještina donirajući robote i 3D pisače", rekao e Bakić.
Ističe da će Googleovom potporom IRIM znatno proširiti ovaj koncept, knjižnice u regiji će razviti u centre za razvoj digitalnih vještina i pridonijeti stvaranju digitalno naprednog društva.
Dio misije tvrtke Google u Hrvatskoj jest digitalnu tehnologiju učiniti svima dostupnom. Želimo internet približiti i učiniti ga korisnim svima, što podrazumijeva, između ostalog pružanje pomoći ljudima prilikom lakšeg pristupa informacijama, pa sve do pružanja potrebnih novih vještina tvrtkama kako bi pokrenule prve internetske stranice te ostvarile prodaju putem interneta, rekao je Joško Mrndže, direktor tvrtke Google za Adriatic regiju.
U idućih 10 do 15 godina automatizacija će mijenjati radna okruženja te će stvoriti 21 milijun novih radnih mjesta, a 90 posto svih poslova zahtijevat će barem neku razinu digitalnih vještina, dodao je.
Naveo je da prema podacima Europske komisije, 44 posto stanovništva EU i 37 posto radne snage nema dovoljno razvijeno znanje iz područja digitalnih vještina.
U nedostatku poznavanja digitalnih vještina pojedinaca, usporava se tempo digitalne transformacije tvrtki u Hrvatskoj. Manje od jedne trećine građana Hrvatske tvrdi kako posjeduje znanje digitalnih vještina u rangu "iznad osnovnih", a koje su vjetar u leđa radnoj snazi pri korištenju tehnologije s ciljem poboljšavanja produktivnosti. Istodobno, polovica građana Hrvatske (49 posto od 16 do 74 godina) navodi nedostatak osnovnih digitalnih vještina, upozorio je Mrndže.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je kako projekt digitalni građanin omogućava široj zajednici razvoj digitalnih vještina što je izuzetno važno i značajno za četvrtu industrijsku revoluciju.
S IRIM-om imamo velik i uspješan projekt Cro micro gdje smo opremali šeste razrede svih osnovnih škola u Hrvatskoj mikroračunalima, a nastavnike vještinama i znanjima kako bi ih prenijeli učenicima. To je bila podloga za uvođenje informatike, rekla je Divjak.
Ministrica je odgovarajući na novinarski upit u vezi s nabavom udžbenika rekla kako se sufinanciraju različitim kategorijama učenika, uglavnom onima koji dolaze iz nižih socioekonomskih uvjeta; i za iduću godinu imamo planirana sredstva kako ih zajedno sa osnivačima sufinancirati, dodala je. Više od 60 posto učenika u osnovnim školama u Hrvatskoj ima neki oblik sufinaciranja kupnje udžbenika. Osobno se zalažem da najprije dobiju oni kojima najviše treba i da se svima omoguće jednaki uvjeti pogotovo u osnovnoškolskom obrazovanju, rekla je Divjak.
Također je rekla kako vjeruje da će svi osnivači škola pa tako i zagrebački gradonačelnik, sudjelovati u zajedničkom projektu i da svi dobiju jednaku priliku. Da biste nekoga pozivali na red morate se i sami u tome iskazati, dodala je.
Ministrica Divjak naglasila je kako su za ovu godinu povećana sredstva za rad s darovitima s prošlogodišnjih 600.000 na 2 milijuna kuna ove godine, a za iduću godinu je u proračunu predviđeno 2,5 milijuna kuna.
2019. - godina digitalne transformacije
Ministar gospodarstva i premijerov izaslanik Darko Horvat istaknuo je kako će 2019. biti godina digitalne transformacije najavivši potpunu digitalizaciju sustava javne nabave, uvest će se obveza izdavanja i zaprimanja e-računa za obveznike lokalnih i središnjeg državnog proračuna.
Najavio je da će se od 1. travnja iduće godine moći elektronički pokrenuti poslovanje u Hrvatskoj, s jednog mjesta ispunjavanjem jednog elektronskog obrasca, čime će se eliminirati obilasci šaltera, kupovanje biljega i druge administrativne barijere. Vrlo skoro predložit ćemo Vladi ukidanje gotovo 320 različitih administrativnih postupaka od kojih će se dio digitalizirati.
Hrvatskim poduzetnicima ćemo olakšati poslovanje i uštedjeti oko 640 milijuna kuna, naglasio je Horvat te dodao kako očekuju da će ukidanjem administrativnih postupaka u tri godine uštedjeti oko dvije milijarde kuna.
Nadam se da će se prepoznat i želja i namjera Vlade da pojednostavni i pojeftini poslovanje obrta i trgovačkih društava te da će se to na kraju 2019. odraziti na osjetni rast rejtinga Hrvatske na raznim ljestvicama koje analitički prate konkurentnost poslovanja, rekao je Horvat.
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić podržao je rad s učenicima na STEM području i najavio kako će predložiti ulaganje kroz Europski socijalni fond izdvajanje 100 milijuna kuna za popularizaciju znanosti i ulaganje u projekte razvoja i rada s mladima. Projekt školskog satelita koji rade učenici apsolutno je hvalevrijedan i apsolutno ima našu podršku, rekao je Pavić.