Predstavljanje je priređeno u zagrebačkoj gradskoj upravi budući da je Grad Zagreb partner ovoga projekta i za njegovo provođenje planira osigurati novčana sredstva do potrebnog iznosa za finalizaciju projekta, ovisno o iznosu eurropskoga novca koji će se dobiti za projekt. O potankostima projekta i fazama njegove realizacije govorili su ravnateljica Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja (HPM) Tatjana Vlahović, viša kustosica muzeja Iva Mihoci, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) Tomislav Petric, a na predstavljanju je bila i zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević.
Procijenjena vrijednost projekta nešto više od 96,5 milijuna kuna
Procijenjena vrijednost projekta je nešto više od 96,5 milijuna kuna. Do sada je završen prvi dio - izrađena je projektna dokumentacija koja je stajala gotovo 4,7 milijuna kuna, a od toga je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije sudjelovalo u iznosu od nešto više od 3,7 milijuna kuna bespovratnih sredstava.
Kako je objasnila ravnateljica Vlahović, sada slijedi aktivnost "B", odnosno osiguranje novca za gradnju a nakon aktivnosti "A" koja je uključivala izradu projektne dokumentacije i dobivanje pravomoćne građevinske dozvole. Jer, istaknula je, moramo aplicirati za europski novac i kako se kaže "iskopati prvu lopatu" jer bi nam u protivnom istekla građevinska dozvola.
Vlahović očekuje da će se za projekt dobiti i europski novac, kao i da će Grad Zagreb i dalje podržavati taj projekt. Vjeruje da će najtečaj za prijavu za europske fondove biti raspisan što prije, a kako je rekla, HPM je potpuno spreman da već sada aplicira na natječaj, pa je tako razrađena i javna nabava, a složena je i projektna prijava za natječaj za projekte obnove kulturne baštine.
Ali, istaknula je, mi smo spremni prijaviti se i na neki drugi natječaj jer je HPM multidisciplinaran - prvenstveno je kulturna ustanova, ali i znanstvena, pa se projektna prijava može prilagoditi i za druge natječaje.
Ravnateljica je posvjedočila kako je prvotna želja bila da projekt bude dovršen 2021. kako bi se simbolično označio prelazak muzeja iz 20. u 21. stoljeće ali, dodala je, zbog puno posla malo smo se 'prešli' u godinama. Ipak smo pokazali da iz nemogućega možemo napraviti moguće jer smo u kratkom roku ishodili i lokacijsku dozvolu i pravomoćnu građevinsku dozvolu što je, smatra Vlahović, stvarno veliki uspjeh. Podsjetila je kako je Grad Zagreb dao 20 posto do sada utrošenoga novca, te da je nužni preduvjet da su uopće mogli aplicirati za novi muzej u Demetrovoj 1 bilo izmještanje čuvaonica, kako bi dobili dodatan muzejski prostor, a Grad je za to pronašao lokaciju od gotovo dvije tisuće četvornih metara na Novom Petruševcu.
Muzej bi, vjeruje, ipak 2022. trebao pokazati obrise novoga 21. stoljeća, pa onda svima poručujemo da su 2022. dobrodošli u novi HPM - muzej kulture i znanosti.
Revitalizacija Palače Amadeo, suvremena prezentacija, novi laboratorij...
Viša kustosica muzeja Iva Mihoci sažela je mnoge novosti koje uključuje projekt. Tako će se, rekla je, potpuno rekonstruirati i dograditi Palača Amadeo, ugradit će se suvremena prezentacijska i multimedijalna oprema za prezentaciju izabranoga fundusa s više od dva milijuna predmeta na dodatnih 2600 četvornih metara stalnoga postava te novi laboratorij opremljen modernom tehnologijom koji će biti na raspolaganju svim korisnicima muzeja.
Novi sadržaji omogućit će posjetiteljima i putovanje kroz vrijeme prolaskom kroz stalni postav, ulazak u dvije vremenske kapsule (memorijalne sobe Dragutina Gorjanovića Krambergera i Spiridiona Brusine), a imat će priliku vidjeti i laserski prikaz molekule DNA i velike eksponate poput replike dinosaurusa, kosture kita i zagrebačkoga kita te model dupina.
Mihoci je istaknula kako će se organizirati i edukacijske radionice namijenjene osnovnoškolskim i srednjoškolskim uzrastima kako bi se pobudila znatiželja o prirodoslovnom svijetu, sadržaji za sve uzraste pridonijet će prirodoslovnom opismenjavanju, važnom alatu za razumijevanje fizičkoga i prirodnoga svijeta i smještanje prirodoslovlja u društveni i kulturni kontekst, a bit će omogućen i pristup zgradi muzeja i razgledavanje sadržaja osobama s invaliditetom.
Bit će otvoren i Muzej na otvorenom - Prirodoslovna staza Tuškanac kao i novi ulaz u Muzej iz Tuškanca a dogradit će se i stakleni aneksa zgrade u park šumu Tuškanac.
Objasnila je da će se detaljno prikazati procesi i raznolikost neživoga svijeta, odnosno našega okoliša, specifičnosti stijena i minerala, fosila kao dokumenata geoloških razdoblja, a zatim će se ostvariti "bliska veza" između žive i nežive tvari kako bi se odgovorilo na pitanje što je to život. Jer, rekla je Mihoci, znamo da život nastaje na makromolekularnoj razini i danas se promatra kroz svima poznate molekule DNA i RNA, po sintezi proteina gdje život zaista i nastaje, a brojni dokazi toga života su i i HPM-u. Tako će se mnoga danas živuća bića - flora i fauna - prikazati kontekstualizirano, nastojat će se prikazati kako one žive kako bi se ukazalo na ono što je danas posebno važno, a to je onečišćenje okoliša i odumiranje vrsta.
Zato, istaknula je Mihoci, moramo znati da će prirodoslovni muzeji u budućnosti imati još veću ulogu jer su baštinici brojnih vrsta koje će, na žalost, tijekom vremena izumrijeti.
Predviđeno je i otvaranje muzejskog ugostiteljskog objekta i suvenirnice, a akreditirani laboratoriji opremljeni najnovijim tehnologijama bit će na raspolaganju zainteresiranima kako bi od obnove Hrvatskog prirodoslovnog muzeja neposrednu koristi imali gospodarski subjekti, znanstvena i akademska zajednica. To će pak omogućiti transfer znanja i novih tehnologija kroz aktivnu suradnju na znanstvenim projektima, zaključila je Mihoci.