"Osnovni problem je manjak entuzijazma EU-a prema nama", a "Rusija i Turska, koje se smatraju važnim svjetskim akterima, u tome vide svoj interes", rekao je.
"Samo će aktivnija Europa moći spriječiti da Balkan potpadne pod njihov utjecaj", poručio je.
Đukanović je kazao kako je svjestan da Europa nije spremna integrirati zapadni Balkan, ali i upozorio da je alternativa "nova velika kriza".
Crna Gora pregovara o ulasku u EU, kao i Srbija, i nada se članstvu 2025. godine.
Đukanović, u svojstvu premijera ili predsjednika, vodi Crnu Goru gotovo bez prekida od 1991. godine.
"Povijesno i kulturno, uvijek smo bili bliski Rusiji. Ali zadnjih nekoliko godina naši su se odnosi bitno pogoršali. Mogu čak reći da nikada nisu bili ovoliko loši", rekao je, podsjetivši da je njegova zemlja "podržala europske sankcije protiv Rusije nakon aneksije Krima".
Crnogorske vlasti optužuju proruske snage da su pokušale izvesti državni udar u listopadu 2016., uz potporu državnih tijela. Moskva to niječe, u tijeku je sudski postupak i cijeli slučaj još nije razjašnjen.
Đukanović je ocijenio da je "u cijeloj regiji napredak doveden u pitanje".
Osim "interesa sila koji se ponovno sudaraju na Balkanu", "tri problema truju regiju: Makedonija, paralizirana od 2008., sukob između Srbije i Kosova, kojem nitko ne može predvidjeti ishod, i Bosna i Hercegovina koja ne funkcionira", kazao je.
"Bojim se da sva ta kretanja ne ohrabre ponovno pristaše Velike Srbije", upozorio je.