Europski parlament "smatra da digitalno doba zahtijeva prilagodbu izbornoga prava toj novoj digitalnoj stvarnosti i predlaže da bi se konvencionalne („izvan interneta”) zaštitne mjere izbora, kao što su pravila primjenjiva na političke komunikacije tijekom izbornih razdoblja, transparentnost i ograničenja izbornih izdataka, poštovanje izborne šutnje i jednako postupanje prema kandidatima trebale primjenjivati i na internetu“, navedeno je u rezoluciji.
Europarlamentarci su pozvali na veću transparentnost političkih oglasa na društvenim mrežama, koja bi uključivala "lako dostupne i razumljive informacije o organizaciji koja objavljuje te oglase i tko je pravno odgovoran za potrošnju kako bi bilo jasno tko je sponzorirao kampanje, što su zahtjevi slični postojećima za tiskane materijale koji se koriste u kampanjama, a koji su na snazi u brojnim državama članicama".
Zastupnici traže od Facebooka da dopusti ENISA-i (Agencija Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnosti) i Europskom odboru za zaštitu podataka, vršenje cjelovite i neovisne revizije Facebooka.
"Ovo je globalno pitanje koje je već utjecalo na naše referendume i naše izbore. Ova rezolucija određuje mjere koje su potrebne, uključujući neovisnu reviziju Facebooka, ažuriranje naših pravila o konkurenciji i dodatne mjere za zaštitu naših izbora. Mjere treba poduzeti odmah, ne samo za vraćanje povjerenja u internetske platforme, već za zaštitu privatnosti građana i vraćanje povjerenja u naše demokratske sustave ", istaknuo je Claude Moraes (S&D), autor nacrta rezolucije i predsjednik Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove.
Europski parlament je zatražio da Komisija predloži zakonodavne promjene ako oglašivači na društvenim mrežama i "zainteresirane strane ne mogu postići dogovor o dobrovoljnim kodeksima ponašanja s mjerama odvraćajućeg učinka“.
Rezolucijom se Europski parlament zalaže za zabranu profiliranja korisnika društvenih mreža za izborne svrhe.
Britanska tvrtka Cambridge Analytica je 2014. putem upitnika na koji je odgovorilo 270.000 osoba pribavila podatke o 87 milijuna korisnika Facebooka.
Facebook je u travnju priznao da je nepropisno podijelio korisničke podatke britanskoj analitičkoj tvrtki, angažiranoj kako bi utjecala na stavove birača uoči referenduma o brexitu 2016. i američkih predsjedničkih izbora iste godine.
Europski parlament "smatra da bi profiliranje za političke i izborne svrhe te profiliranje na temelju ponašanja na internetu koje može otkriti politička opredjeljenja (...) trebalo zabraniti i da bi platforme društvenih medija trebale pratiti i aktivno nadležnim tijelima javljati kad uoče pojavu takvoga ponašanja; također smatra da bi se trebalo zabraniti profiliranje za političke i izborne svrhe na temelju drugih podataka, kao što su društveno-gospodarski ili demografski čimbenici“, stoji u rezoluciji.