Izmjene SIS-a predviđaju bolju razmjenu informacija i uključuju upozorenja za odluke o povratku stranih državljana koja bi trebala spriječiti da osobe koje su odbijene u jednoj članici EU-a uđu u drugu članicu.
"Bit će praktični nemoguće da osoba koja je odbijena u Portugalu uđe u Njemačku", rekao je izvjestitelj EP-a za SIS Carlos Coelho.
Europska komisija je pokrenula izmjene SIS-a kako bi se osigurao opstanak schengenskog prostora pošto je niz zemalja vratio unutarnje kontrole na granicama zbog straha od ilegalnih migranata i terorističkih napada.
Pošto je EP usvojio izmjene SIS-a, zeleno svjetlo za početak provedbe treba dati i Europsko vijeće. Dogovorene izmjene uvodit će se postupno, a sve mora biti operativno do 2021.
Povjerenik Europske komisije za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avramopoulos rekao je da se "u svojoj srži SIS bavi jednim jedinim pitanjem, a to je povjerenje". "Povjerenje da možemo među europskim partnerima izmjenjivati osjetljive informacije i da ćemo po tim informacijama ispravno postupati", rekao je Avramopoulos. "Ne pretjerujem kad kažem da je SIS središte naše sigurnosne suradnje u Europskoj uniji i u svjetlu toga tražili smo jačanje sustava", naglasio je.
Nakon izmjena SIS-a, zemlje članice bit će obvezne dijeliti upozorenja za odluke o povratku stranih državljana i razmjenjivati informacije o terorističkim činovima sa svim ostalim zemljama EU-a. Nova preventivna upozorenja odnosit će se na djecu kojoj prijeti opasnost od nasilja, prisilnog braka ili otmice. Također će se davati upozorenja za identifikaciju kriminalaca i povećano korištenje biometrijskih podataka.
Predlažu se i oštrija pravila za zaštitu podataka, uključujući više sredstava i nadzora od strane tijela za zaštitu podataka.
Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula kazao je da su izmjene važne jer će se podaci lakše prikupljati, sortirati i razmjenjivati među zemljama članicama, te naglasio da bi one mogle dovesti do "većeg povjerenja u institucije i osjećaja sigurnosti građana".
"Ove su izmjene toliko važne jer prije svega unapređuju suradnju na samim graničnim prijelazima. Drugi aspekt je u sferi suradnje policija koja će biti bolje strukturirana, a treća je stvar razmjena pravosudnih podataka o onim izbjeglicama koje su ušle na teritorij Europske unije a nemaju pravo ostanka. Da se ne bi dogodilo da oni samo nastave svoje kretanje, preko SIS-a je osigurana jedna vrsta mehanizma koji će preko nadležnih tijela slati upozorenja", rekao je Picula.
"Siguran sam da će to dovesti do većeg povjerenja u institucije i osjećaja sigurnosti građana", naglasio je.
Picula je također rekao da je za Hrvatsku bilo izuzetno važno što je pristupila SIS-u u lipnju prošle godine.
"Naime, kad se govori o zaštiti europskih granica, praktički do prije godinu dana se uglavnom mislilo na schengenske granice, što bi svakako Hrvatsku izrazito izložilo migratornim valovima. Postojalo je jedno opće političko raspoloženje da Schengen treba spašavati, a vanjske granice su eventualno briga Frontexa i nekih specijaliziranih agencija", rekao je Picula.
"Hrvatska je već dio SIS-a i dobro je da se u ovom početnom razdoblju brojem provjera na svojim vanjskim granicama, dakle europskim granicama, kao i upozorenjima o broju prekršaja, uspjela potvrditi kao partner, što svakako predstavlja poticaj razmišljanju o Hrvatskoj kao budućoj punopravnoj članici schengenske zone", rekao je.
Govoreći o uspostavljanju privremenih unutarnjih graničnih kontrola u nekim europskim zemljama, Picula je naglasio važnost izmjena SIS-a, koje bi trebale pridonijeti da se "poboljša međusobna suradnja kako bi se s vremenom relaksirali odnosi koji bi onda doveli do povratka na Schengen kakav je nekada bio".
Najnovije izmjene SIS-a usklađene su s novom uredbom o zaštiti podataka (GDPR). Poboljšani SIS trebao bi omogućiti efikasniju uporabu otisaka prstiju, dlanova i slika lica za identifikaciju osoba koje ulaze u Schengen. Također se omogućava interoperabilnost s drugim sustavima EU-a za migracije, upravljanje granicama i sigurnost. Policijska agencija Europol imat će puni pristup svim kategorijama upozorenja u SIS-u, a operativni timovi Europske granične i obalne straže imat će pristup SIS-u pri obavljanju svojih zadaća.
O izmjenama SIS-a u svibnju je postignut EP-a i Europskog vijeća, a odobrio ih je i Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE).
SIS je utemeljen 1990. nakon ukidanja graničnog nadzora unutar unutarnjih granica Schengenskog prostora. Trenutna verzija, SIS 2, provodi se od 2013. godine.
Osim članica EU-a, SIS u potpunosti koriste i nečlanice Norveška, Švicarska, Island i Lihtenštajn.