Izložba je nastala na inicijativu Marijana Bušića, ravnatelja Academiae Cravaticae, ustanove koja je posvećena istraživanju povijesti kravate i promociji njezinih simboličkih vrijednosti. Zbirka kravata zemalja predsjedateljica zemalja predsjedateljica EU popunjavana je proteklih 15 godina i ona niti sad nije dovršena, ne samo zato što nisu prikupljene sve postojeće, već realizirane kravate i rupci, nego i zato što je trajno otvorena za prikupljanje novih koje će članice EU tek proizvesti.
Ustaljen je običaj da zemlja predsjedateljica svoj šestomjesečni mandat obilježi kreiranjem rubaca i kravata koje služe kao protokolarni darovi jer su ti elementi prisutni od druge polovice 17. stoljeća kao stalni dio diplomatske etikete.
„Academia je iznimno puno postigla na promociji kravate i promociji Hrvatske čiji je kravata autohtoni originalni odjevni predmet”, poručio je izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Branko Bačić otvarajući izložbu.
Hrvatski sabor je, podsjetio je Bačić, prije 10 godina proglasio 18. listopada Danom kravate u RH.
Citirajući dizajnera Borisa Ljubičića koji je podsjetio da je kravata izniman primjer hrvatskog dizajna planetarne vrijednosti, Bačić je naglasio kako smo po tome u svijetu i prepoznati.
Uoči i tijekom otvorenja izložbe, vojnici Kravat pukovnije pronijeli su, u svečanom mimohodu od katedrale pa sve do Markova trga, zastave svih članica EU na kojima je glavni motiv kravata ili rubac što su ih te zemlje izradile u svrhu obilježavanja svoga polugodišnjeg predsjedanja EU.
Kravata se kao hrvatski proizvod raširila Europom u 17. stoljeću posredstvom hrvatskih vojnika u Tridesetogodišnjem ratu, na kojima je postala prepoznatljiv modni detalj. Među prvima su je prihvatili Francuzi, pa u njihov jezik dolazi pod nazivom 'cravate', a kasnije i u druge europske jezike pod sličnim nazivima.