Na svečanosti u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) predsjednica programskog i organizacijskog odbora Višnja Cej istaknula je kako manifestaciju od 1995. godine organiziraju Knjižnice grada Zagreba (KGZ) uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture, a cilj joj je u razgovoru o knjizi okupiti sve one koje knjiga istinski zanima, kako na državnoj, tako i na lokalnim razinama.
Ove godine, koju je Europska komisija proglasila Europskom godinom kulturne baštine, upravo je baština okosnica programa Mjeseca hrvatske knjige 2018., rekla je Cej. U njezinoj središnjoj temi "Baš baština" nalazi se igra riječi kojom se htjelo istaknuti važnost kulturne baštine, a u motu "(U)čitaj nasljeđe!", sugerirati dvosmjeran odnos: "čitaj i učitaj", "jer mi gradimo baštinu ali i ona gradi nas".
"Kao što je u proslovu ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige napisao akademik Krešimir Nemec, 'ako ne znamo ni što smo ni kamo idemo, baština svjedoči tko smo i po čemu smo to što jesmo. Svoju baštinu moramo njegovati, jer upravo je baština naš autentični trag u vremenu. Ona definira naš kulturni identitet'", poručila je.
Predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić ocijenio je kako nije slučajno da se manifestacija otvara upravo u Knjižnici HAZU-a, koja je prva Akademijina institucija osnovana prije 157 godina, dok je upravo izdavaštvo i knjiga od početka upisana u poslanje HAZU-a. Akademija je do sada objavila preko šest tisuća edicija, napomenuo je, a među njima su i vrijedna izdanja "Hrvatska i Europa" koja okupljaju i svjedoče o kulturnom i znanstvenom blagu koje je Hrvatska kroz povijest stvarala, te pokazuje koliki je doprinos Hrvatske kulturnom nasljeđu i baštini Europe.
"Mala država na razmeđi zapada i istoka koja se čini da je na periferiji, Hrvatska je dala puno više povijesti kulture i izgradnji identiteta i Europe. Mi moramo znati da danas, ulaskom u Europu, kada se stvara novi način razmišljanja i jedan novi identitet, Hrvatska neće izgubiti svoj identitet već će pridonijeti stvaranju europskog kulturnog identiteta, u čemu je vrlo važna knjiga, dakle pisana riječ, koja usprkos postojanju novih sredstava komunikacije, te kulture estrade i sms poruka, nikada nije izgubila svoje značenje", poručio je Kusić.
Pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Ivana Franić osvrnula se na odabir glagoljice za glavni motiv manifestacije kao simbola hrvatskog nacionalnog identiteta, iz čega se "može iščitati želja i odlučnost da se na poseban način istakne hrvatski jezik, njegov identitet, samobitnost i višestoljetna prošlost, ali i ukorijenjenost hrvatskoga jezika i knjige u zajedničku europsku jezičnu i kulturnu obitelj".
"Rekla bih da je to danas važnije kao možda nikada prije, jer možda nismo dovoljno svjesni koliko su danas jezici ugroženi, iako paradoksalno, u eri informacija, interneta i digitalizacije postoje nebrojene valorizacije jezika i njegove uporabe", ustvrdila je. Stoga MZO u suradnji s nizom dionika kontinuirano i aktivno daje svoj obol promicanju knjige i čitanja, poručila je.
Manifestaciju je službeno u ime premijera Andreja Plenkovića i ministrice kulture otvorio državni tajnik Ministarstva kulture Ivica Poljičak. Ocijenio je kako je nedvojbeno da je drugo tisućljeće obilježio Gutenbergov izum, koji je "nedvojbeno omogućilo novovjekom čovjeku prijenos znanja na novi način", pa tako "suvremeni čovjek kakvog ga mi poznajemo svoj život ne može zamisliti bez knjige".
Zahvalio je cjelokupnoj zajednici okupljenoj oko knjige, od autora do čitatelja, na trajnom trudu u promicanju hrvatske pisane riječi, a time i hrvatske kulture.
"Hrvatska je upravo kroz svoju višestoljetnu otvorenost i izgradila i očuvala svoj identitet. Smatramo li tradiciju kao posredovanje prošlosti u sadašnjosti, dragocjen orijentir u propitkivanju izazova budućnosti i globalizacije kao dinamičkog sveobuhvatnog procesa, onda se ukazivanjem na baštinu, koja je uz graditeljsko naslijeđe najvitalniji dio hrvatske kulturne baštine, učvršćuje i kulturni identitet", poručio je.
Mjesec hrvatske knjige 2018. do 15. studenoga donosi preko dvije tisuće programa koje na lokalnim razinama – u obliku radionica, igraonica i predavanja za djecu svih dobnih skupina, izložbi, predstava za djecu, akcija nagrađivanja najčitatelja i slično – provodi dvjestotinjak prijavljenih sudionika, narodnih i školskih knjižnica te drugih institucija u kulturi. Središnji program obuhvaća čitateljski maraton, jednodnevnu akciju koja će se održati 23. listopada, kao i natjecanje u čitanju naglas za učenike od 3. do 8. razreda.
Knjižnice sudionice manifestacije obilježit će prigodnim programima 11. studenoga Dan hrvatskih knjižnica, a Hrvatsko knjižničarsko društvo tom će prilikom dodijeliti godišnje priznanje "Knjižnica godine", koje je ove godine zaslužila Gradska knjižnica i čitaonica Beli Manastir. Završna svečanost održat će se 15. studenoga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, gdje će biti upriličeno javno izvlačenje i dodjela nagrada pobjednicima nacionalnoga kviza za poticanje čitanja, koji se ove godine održava na temu "Do baštine na krilima mašte".
U glazbenom programu svečanosti otvorenja nastupili su Klavirski duo Turkulin – Ljubičić, te Gudački kvartet Sebastian.