To je, smatra Pudić, posljedica činjenice da kod nas vrlo teško prolaze projekti, pogotovo oni vezani uz istraživanje ugljikovodika.
"Kad god želimo provesti nekakav projekt, javlja se efekt da ništa u svojem dvorištu ne želimo pa nema ni istraživanja. Prije sedam-osam godina mogli smo iz vlastite proizvodnje zadovoljiti 80 do 90 posto svoje potrošnje, koja je bila i veća nego što je danas, a danas zadovoljavamo ispod 50 posto. Za sedam-osam godina, ako se ništa ne promijeni, zadovoljit ćemo otprilike 20 posto potrošnje. Ništa drugačije, doduše, nije ni u drugim zemljama Europe", rekao je Pudić na konferenciji koju je organizirao "Poslovni dnevnik".
Istaknuo je da samo pet-šest zemalja ima dobru proizvodnju u odnosu prema potrošnji, a tu prednjače Norveška, Rusija i Nizozemska. Hrvatska bi se, smatra Pudić, trebala više koristiti svojim potencijalima.
Po njemu, dobra strana hrvatskoga plinskog tržišta je što je došlo do liberalizacije tržišta plina, a loša što nije u potpunosti došlo do te liberalizacije. Isto tako, loše je što je porasla cijena plina na tržištu, što negativno utječe na poslovanje pravnih subjekata i svih onih koji se koriste plinom u proizvodnji. Cijene, napomenuo je, prate cijene nafte na tržištu i konkurentnih energenata.
"Dobro znamo da je došlo do porasta cijena i naftnih derivata i rasta cijena drveta, barem na našem tržištu, tako da i cijena plina raste", istaknuo je Pudić, dodajući i kako Hrvatska nema bitno drugačije cijene u odnosu prema zemljama u okruženju.
Istaknuo je kako Hrvatsku u budućnosti može zamisliti kao svojevrsno regionalno plinsko čvorište.
Smatra da bi država mogla imati koristi od LNG terminala na Krku, no istaknuo je da se LNG projekti provode i u drugim europskim i svjetskim zemljama te da je LNG u velikoj ekspanziji.
Europska unija, rekao je Pudić, trećinu plina uvozi iz Rusije, nešto manje od toga iz Norveške, a Hrvatska najviše plina uvozi iz Rusije.
Također je istaknuo da svjetske rezerve plina rastu iz godine u godinu po stopama od 20-ak posto te da potrošnja plina u Europi raste od 2015. Vezano uz potrošnju, Hrvatska još nije na rekordu iz 2008. godine.
Prema potrošnji plina po stanovniku, hrvatski građanin na godinu prosječno potroši 616 metara kubičnih, Nizozemac, primjerice, 2414, a Belgijanac 1507 kubika. To znači da je potrošnja po stanovniku u Hrvatskoj mnogo manja nego u razvijenoj Europi.
Plin će imati važnu ulogu u tranziciji k niskougljičnome gospodarstvu, rekao je Pudić te zaključio da on "mora biti okosnica budućega energetskog i gospodarskog razvoja Hrvatske".
Govoreći o proizvodnji ugljikovodika iz nekonvencionalnih ležišta, profesorica zagrebačkoga Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Daria Karasalihović Sedlar istaknula je da najveću proizvodnju plina iz nekonvencionalnih ležišta imaju Kanada, SAD i Kina, a u Hrvatskoj potencijal u tom segmentu imaju bjelovarska te mursko-dravska i savska subdepresija.