Atlas Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža počiva na tematskom pristupu. Kroz sedam tematskih cjelina na 105 velikih te 85 manjih zemljovida i planova, uz prateće tekstove, predočava hrvatsku političku povijest, upravno-teritorijalni ustroj Hrvatske kroz povijest, povijest hrvatskog plemstva, gospodarsku povijest, povijest medicine i zdravstva, te vjersku i kulturnu povijest.
Broj ilustracijskih radova je impresivan i nadmašio je ne samo prvo izdanje nego i naša očekivanja, te je vrlo uspješan pokušaj vizualizacije Hrvatske kroz povijest, kazao je glavni ravnatelj Antun Vujić.
Karte i tekstovi o pojedinim povijesnim razdobljima koji ih prate daje ovom atlasu povjesničarsko-priručnički karakter koji bi trebale imati sve škole i mnogi ljudi, kazao je recenzent Damir Agičić, nazvavši Atlas važnim djelom hrvatske historiografije.
I prvo izdanje iz 2003. bilo je prijelomnica u kartografskoj povijesti Hrvatske, a u ovom je povećan broj zemljovida, njihova veličina kao i format knjige, kazao je Agičić i dodao da bi knjiga, kad bi bila veća, bilo nepraktična.
Leksikografski zavod je najpozvanija institucija koja može izvesti ovakav zahvat i treba je pohvaliti, kazao je.
Važnost projekta je veća ima li se na umu da društvene okolnosti nisu naklonjene humanističkim znanostima, kazao je Agičić i naveo primjer odluke o financiranju znanosti koja će se provoditi na temelju radova evidentiranih u bazama koje su važne za prirodne znanosti. "Ta je odluka strašna“, kazao je Agičić i dodao da se zanimanje studenata za povijest smanjuje, o čemu govori podatak da će na studiju povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu po prvi put ima još upisnih mjesta.
Ravnateljica Muzeja vučedolske kulture Mirela Hutinec, suradnica na Atlasu, naglasila je važnost predstavljanja arheologije u atlasu i napomenula da istraživanja stalno donose nove spoznaje, ali da unatoč tome brojna pitanja ostaju otvorena. Ocijenila je da će Atlas biti dobar alat za podučavanje svih dobnih skupina iz toga područja.
Temelj svakoga povijesnog atlasa je zemljovid kao vjerna rekonstrukcija određenoga događaja u prostoru i vremenu, dobivena proučavanjem povijesnih izvora, starih karata, putopisa, toponomastike i ostataka materijalne kulture, rekli su urednici i dodali da su pri izradbi atlasa korištena najbolja postignuća hrvatske i svjetske povijesne znanosti o kartografiji.
Urednik Krešimir Regan napomenuo je da će knjiga povećati i vidljivost susjednih područja jer je zbog povijesnih zbivanja Atlas obuhvatio gotovo cijelu BiH, te veće dijelove Slovenije i Crne gore, kao i dijelove Mađarske.
Urednica Vlatka Dugački kazala je se radi o drugom izdanju atlasa, ali da bi po se veličini moglo reći da je to novo djelo.
Od 190 zemljovida, više od polovice otisnuto je dvolisno, formata 38 × 27 cm, čiji je urednik Tomislav Kaniški.
Politička povijest, koja predstavlja najistraženije područje hrvatske povijesti, obuhvaća 88 karata u pet poglavlja. Posljednje poglavlje, razdoblje neovisne Hrvatske, predstavljeno je na 11 karata, od vojne podjele SFRJ, preko prvih višestranačkih izbora, velikosrpske pobune 1990-1991, velikosrpske agresije na Hrvatsku 1991, UNPA područja, Domovinskog rata i rata u BiH 1993. i 1995. i povrata okupiranih područja do i vojne podjele Hrvatske 2003.
Upravno-teritorijalni ustroj Hrvatske kroz povijest donosi 22 karte od ustroja Hrvatske polovicom X. stoljeća do posljednjeg, ustroja iz 1996. godine.
Također, atlas obuhvaća šest karata hrvatskog plemstva, te po sedam karata gospodarske povijesti i povijesti medicine.
Vjerska povijest predočena je na 30 karata, od kojih 13 prikazuje teritorijalni ustroj Katoličke crkve, osam ustroj i središta franjevaca, tri teritorijalni ustroj Srpske pravoslavne crkve, dvije ustroj Grkokatoličke crkve i jedna židovske zajednice u Hrvatskoj.
Kulturna povijest ilustrirana je kroz 23 karte, od kojih najviše, 11 njih, govori o baštini: antičkoj, bizantskoj, predromaničkoj, romaničkoj, gotičkoj, srednjovjekovnoj, renesansnoj, osmanskoj, baroknoj, barokno-klasicističkoj i historicističkoj baštini u Hrvatskoj.