Dobroslavić: Oštro protiv rezova u kohezijskoj politici

Kohezijskom politikom, odnosno njenim fondovima, nastoje se smanjiti razlike između bogatih i siromašnih regija u trenutnom bloku od 28 zemalja. No Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, predložilo je da se smanji novac u tu svrhu jer će iduće godine uniju napustiti Ujedinjeno Kraljevstvo, bogatija članica, te kako bi više sredstava ostalo za migracije, čuvanje granica, obranu, istraživanje i inovacije.
„Priznali smo predlagatelju, odnosno Europskoj komisiji, da je imala težak posao i da je napravila dobar prijedlog ali da se on mora bitno popraviti prije usvajanja. Osiguravanje sredstava za te nove izazove ne može i ne smije biti na teret kohezijske politike“, rekao je Nikola Dobroslavić, glavni izvjestitelj Odbora regija.
„Snažno smo se usprotivili smanjivanju sredstava te zatražili od Europske komisije, Vijeća i Parlamenta da se iznađu vlastita nova sredstva kako bi se našao potreban novac te kako opseg iznosa za kohezijsku i poljoprivrednu politiku ne bi bio manji nego je bio u ovom razdoblju“, dodao je Dobroslavić u razgovoru za hrvatske medije u Bruxellesu.
Za kohezijsku i poljoprivrednu politiku iz proračuna EU-a  izdvojene su 454 milijarde eura za aktualno razdoblje od 2014. do 2020. godine. No nakon toga, u novom sedmogodišnjem razdoblju, taj bi iznos mogao biti skresan za oko 45 milijardi eura. Uzme li se u obzir inflacija rez će biti i veći.
„Ne možemo prihvatiti da se ovako drastično smanje ta sredstva“, istaknuo je Dobroslavić, inače župan Dubrovačko-neretvanske županije.
„Znamo da nije lako napraviti financijski okvir ali to ne može ići na teret politika koje imaju dokazanu dodanu vrijednost, koje su najbliže građanima, kojima se smanjuju razlike između razvijenih i manje razvijenih regija, razvijenih i manje razvijenih država. To su temeljne politike utvrđene u temeljnim dokumentima EU-a“, rekao je.
Odbor regija, tijelo s 350 članova, ima samo savjetničku ulogu pa njegovo mišljenje usvojeno u utorak ne može zaustaviti ovaj rez. No ono može imati utjecaj na zastupnike u Europskom parlamentu koji će glasovati o prijedlogu a isto tako i na države EU-a koje također moraju dati zeleno svjetlo.
Hrvatska, u kojoj je političarima uoči pristupanja EU-u jedan od glavnih argumenata bio novac iz fondova, protivi se prijedlogu o smanjivanju. Iznos namijenjen Hrvatskoj bio bio 6 posto manji u odnosu na sadašnjih 10,7 milijardi eura.  Protive se i druge zemlje koje više novca povlače nego uplaćuju u zajednički proračun poput Poljske i Mađarske.
U svibnju iduće godine održavaju se izbori za Europski parlament a u Komisiji se nadaju usvajanju proračuna do tada. I druga tijela žele da to bude tada bez obzira hoće li biti odobren najavljeni rez.
„Pozvali smo sve sudionike ovog procesa da se višegodišnji financijski okvir usvoji do kraja mandata ovog Europskog parlamenta. Teško mi je procjenjivati hoće li on doista i biti usvojen do tada, no bilo bi dobro kada bi se to dogodilo jer bi financiranje teklo jednostavno“, rekao je Dobroslavić. „No dogodi li se to nakon izbora, kao što se već događalo, stvorit će se brojne poteškoće s kojima ćemo morati živjeti“, napomenuo je.
Osim najavljenog smanjenja iznosa za kohezijsku politiku, preko koje se u Hrvatskoj primjerice sufinancira gradnja Pelješkog mosta, još je nekoliko prijedloga koje se ne sviđaju Odboru regija.
Jedan od njih je da EU ne daje kao dosad 85 posto novca za određeni projekt nego 70 posto a da dodatno opterećenje padne na države, regije i gradove u kojima će se projekt odvijati. Tim bi sredinama financijsko sudjelovanje poraslo s 15 na 30 posto.
„Nadamo se da neće doći do povećanja stope sufinanciranja koja je nažalost predložena s 15 na 30 posto, mi smo se tome oštro suprotstavili. To bi ugrozilo položaj regija, gradova i općina kao korisnika“, rekao je Dobroslavić.
Osim toga zemlje koje ne ispune tražene demokratske standarde, napose one koji se tiču ljudskih prava, mogle bi biti kažnjene zamrzavanjem sredstava.
„Prihvatili smo da se vladavina prava poveže s korištenjem europskih fondova no također smo upozorili da je pritome potrebno zaštititi krajnje korisnike kako oni ne bi imali štetu od posljedica eventualnih propusta donesenih na razini država članica“, izjavio je Dobroslavić.
„Na nama je da upozorimo da ukoliko ostanemo bez kvalitetne kohezijske politike Europska unija neće biti ista kao dosad“, zaključio je glavni izvjestitelj Odbora regija.