Trojica akademika - Tonko Maroević, Pavle Goranović i autor Dimitrije Popović približili su publici tu knjigu koju je objavio Zavod za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice, koji je, uz Vijeće crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba i Muzej Mimaru, i suorganizator susreta sa zagrebačkom publikom. Predstavljanje knjige omogućeno je uz financijsku potporu Grada Zagreba.
Zadovoljstvo zbog ovoga kulturnog događaja izrazili su zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i predsjednik Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba Dušan Mišković. Zagrebački gradonačelnik istaknuo je da je knjiga sinteza opusa toga jedinstvenog umjetnika koji svojim radom oplemenjuje hrvatsku i crnogorsku kulturu a i jedan je, rekao je, od onih rijetkih ljudi koje resi iskrenost i čestitost.
Važna knjiga: Približava narode, ali i forme umjetničkog izražavanja
Crnogorski akademik Pavle Goranović smatra kako je riječ o važnoj knjizi koja približava crnogorski i hrvatski narod, ali i forme umjetničkog izražavanja. Dimitrije Popović bavio se likovima triju biblijskih žena i u svojim likovnim ciklusima te je, rekao je Goranović, u knjigu-monografiju, koja je studija o spomenute tri biblijske žene u likovnoj umjetnosti od renesanse do danas, uvrstio i nekoliko karakterističnih kompozicija iz tih ciklusa. Uz to, dodao je, Popović donosi i viđenje likovnih kompozicija onih umjetnika čiji radovi ulaze u zbirku umjetničkih djela njegova "imaginarnog muzeja".
Po riječima akademika Tonka Maroevića, Popovićeva knjiga je izazovno i provokativno remek-djelo koje govori o intelektualno motiviranu nasilju s mogućnošću sublimacije.
Predstavljanje je popraćeno i čitanjem kraćih autorovih tekstova o Juditi, Salomi i Mariji Magdaleni koje su bile i pojedinačni motivi istoimenih slikarskih ciklusa Dimitrija Popovića.
Autor je tako napisao kako svaka od ove tri biblijske žene ima specifičan karakter, ali zajedničko im je to da su lijepe, samosvjesne ili, kako bismo to rekli današnim rječnikom, one su fatalne žene. Njihove posebnosti su pak da je Judita hebrejska heroina svjesna svoje ljepote kao moćnog oružja kojim zavodi asirskoga vojskovođu Holoferna, neprijatelja njezina naroda, i nakon intimnog odnosa pod vojskovođinim šatorom, odsijeca mu glavu njegovim vlastitim mačem.
Saloma pak nije egzekutor već lijepa i zanosna plesačica koja kao nagradu za svoj očaravajući ples traži od očuha, kralja Heroda, odsiječenu glavu Ivana Krstitelja.
Marija Magdalena je, kako je posvjedočio i autor, posebno zanimljiv lik - hrabra žena koja je na uskrsno jutro prva vidjela prazan grob u koji je bilo položeno tijelo Isusa Krista.
Popović o instalaciji
Autor je za suradnju na instalaciji zahvalio manekenki Ivani Majstorović koja je nepomično ležala na stolu s bijelom podlogom okrenutom prema publici i u crnoj haljini sa svjetlećim detaljima, a na trbuhu je u rukama držala lubanju obojenu zlatnom bojom koja je, rekao je autor, simbol vječnoga i neprolaznoga.
Popović je objasnio je kako je lubanja jedan od simboličkih elemenata koje je koristio u instalaciji, a stavio ju je na trbuh zato što je to mjesto začetka i završetka života, odnosno simbolizira mistični krug života i smrti. Tako, dodao je, smrti zapravo nema jer je ona prijelaz u drugi život, a da nema smrti - ne bi bilo ni uskrsnuća.
Dimitrije Popović rođen je 4. ožujka 1951. na Cetinju. Završio je studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1976. Za boravka u Parizu 1974. upoznao je pariškoga kolekcionara Davriera, pa je u sastavu njegove zbirke izlagao 1978. u Galeriji Alexander Braumuller s umjetnicima Salvadorom Dalijem, Ernstom Fuchsom, Victorom Braunerom, Dadom Đurićem, Leonorom Fini i drugima.
U povodu 27. međunarodnog umjetničkog festivala “Due mondi” grad Spoleto u kojemu se taj festival održava, organizirao mu je izložbu slika, crteža i grafika. U godini jubileja dvije tisuće godina kršćanstva izložio je u Rimu ciklus raspeća "CORPUS MYSTICUM". Popović je i jedan od petnaest umjetnika, likovnih kritičara i filozofa koji su pozvani da odgovore na "Pismo Pape Ivana Pavla II umjetnicima".
Do sada je priredio 58 samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu te sudjelovao na dvije stotine skupnih. Dobitnik je više od dvadeset domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja. Djela mu se nalaze u tridesetak domaćih i svjetskih muzeja i galerija. Objavio je jedanaest grafičkih mapa, do sada je izašlo šest monografija, a o djelu Dimitrija Popovića snimljeno je sedam filmova.