„Sada je važno da međunarodna zajednica, EU i NATO i dalje podržavaju Makedoniju na putu u integracije. Ostalo će morati obaviti makedonski političari koji bi morali biti svjesni da se radi o dugoročnom interesu ili čak o sudbini makedonskog naroda i države. Ta je činjenica veća i važnija od stranačkih interesa i vjerojatnih ucjena kojima je cilj da se zaboravi na nezakonite postupke prijašnje vlade“, naveo je Vajgl u izjavi za javnost.
Kako je istaknuo, većina stanovnika Makedonije podržala je projekt sadašnje vlade o sporazumu s Grčkom, no „oko pola milijuna“ potencijalnih birača iz Makedonije koji žive u inozemstvu „praktično se je pridružilo bojkotu, svjesno ili zbog obmanjujućih informacija“, čime su, navodi Vajgl, doprinijeli činjenici da na referendumu nije postignuta predviđena zakonska kvota o najmanje polovičnoj izlaznosti.
Tako je rezultat referenduma zapravo razotkrio "kontradiktornu situaciju u današnjoj makedonskoj politici", u kojoj se svi deklarativno izjašnjavaju za europsku i euroatlantsku budućnost države, a u isto vrijeme na bojkot referenduma pozivaju i najveća oporbena stranka i predsjednik države, iako je jučerašnje savjetodavno referendumsko izjašnjavanje bilo „jedna od značajnih postaja na putu Makedonije do cilja“, navodi Vajgl.
Samo 36,5 posto birača s pravom glasa izišlo je na referendum u nedjelju kako bi odgovorili na pitanje: "Jeste li ste za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke?".
Da bi referendum bio valjan, odziv je trebao biti 50 posto plus jedan glas, iako je 91 posto onih koji su izišli glasalo za promjenu imena države.
Makedonski premijer Zoran Zaev sada će pokušati ratificirati sporazum s Grčkom o promjeni imena države u nacionalnom parlamentu.
Referendum nije bio obvezujući, ali zbog njegovog neuspjeha teško će dobiti dvotrećinsku većinu potrebnu za ratifikaciju.