"Molimo vas da svojim javnim zauzimanjem pružite podršku Hrvoju Zovku, sada bivšem izvršnom uredniku HTV4, jednog od informativnih kanala Hrvatske radiotelevizije (HRT), i aktualnom predsjedniku HND-a, te tako zaustavite zastrašivanje, cenzuru i samovolju koju Uprava HRT-a provodi u toj javnoj tvrtci, izravno uništavajući profesionalno novinarstvo”, stoji u apelu koji potpisuju dvoje potpredsjednika HND-a, Slavica Lukić i Denis Romac.
Apel za slobodu novinarstva upućen je Hrvatskome saboru, Vladi RH, Ministarstvu kulture, Europskoj federaciji novinara te Svjetskoj federaciji novinara, OESS-u, Europskoj komisiji, Vijeću Europe, Europskom parlamentu, veleposlanicima članica EU u Hrvatskoj i veleposlanstvima Norveške, Japana, Kanade, Švicarske te SAD-a.
Pomoć od njih mole jer drže "da je zbog okolnosti otkaza predsjedniku HND-a i alarmantne situacije na HRT-u potrebna hitna javna reakcija kako bi se spriječilo evidentno urušavanje novinarske profesije”.
"Kolega Zovko je dobio otkaz zbog ukazivanja na cenzuru i nemogućnost odgovornog i profesionalnog obavljanja svog posla. Umjesto da se vodstvo HRT-a pozabavi sadržajem njegove ostavke na mjesto izvršnog urednika u kojoj je upozorio na cenzuru, dogodila se odmazda uperena protiv HND-a, čiji je ogranak na HRT-u prethodno u više navrata ukazivao na nepravilnosti i kršenje profesionalnih novinarskih standarda”, navode.
U apelu stoji da se Zovko verbalno sukobio sa svojom nadređenom, Katarinom Perišom Čakarun, rukovoditeljicom Informativnog medijsko servisa HRT-a te da je javni televizijski servis taj sukob "iskoristio da mu izrekne neopravdano strogu mjeru izvanrednog otkaza, odlučivši potpuno ignorirati njegovo pravo na izražavanje suprotnog mišljenja”.
"U pitanju je praksa svojstvena autoritarnim režimima, kakvu demokratska društva ne mogu i ne smiju tolerirati”, poručuju iz HND-a.
"Predsjednik HND-a se u svojoj matičnoj redakciji pokušao izboriti za pridržavanje profesionalnih standarda novinarske profesije, a 'nagrađen' je sankcijom zbog verbalnog delikta. Kolega Zovko je na javnoj televiziji radio 21 godinu tijekom kojih nikad nije dobio ni usmenu ni pismenu opomenu za svoj rad. Informaciju o otkazu doznao je iz medija, a prije nego što mu je uručen pisani dokument o raskidu radnog odnosa, ukinuta mu je i službena e-mail adresa”, navodi se u apelu.
HND je odmah nakon primitka informacije o izvanrednom otkazu njegovu predsjedniku, dodaje se, uputio službenu zamolbu Odboru za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora da se slučaj stavi na dnevni red sjednice te da se na njoj omogući prisutnost predstavnika Izvršnog odbora HND-a, koji bi obrazložio situaciju.
"Većina članova Odbora odbila je raspravu o zastrašivanju novinara na HRT-u i sustavnom razaranju javnog medijskog servisa, svodeći ga na pitanje 'radnog spora' u koji se 'ne želi uplitati'. Hrvatsko novinarsko društvo među vanjskim članovima Odbora koji se biraju iz redova novinarske struke na žalost, nakon dugo vremena, voljom vladajućih i oporbe nema svog predstavnika. Na taj je način glas struke i u tom tijelu ušutkan”, upozoravaju iz HND-a.
Dodatnim paradoksom ističu i to "da su nalazi iz izvješća bivšeg, naprasno smijenjenog Nadzornog odbora HRT-a za 2016. godinu, u kojem se upozorava na brojne nepravilnosti i moguće nezakonitosti u radu i poslovanju Uprave, na zahtjev iste te Uprave proglašeni 'poslovnom tajnom'”.
"Saborska većina odbija s njih skinuti apsurdnu oznaku tajnosti unatoč činjenici da se HRT financira novcem hrvatskih građana i da građani imaju pravo znati jesu li poslovne odluke Uprave u skladu sa zakonima”, dodaju.
"U javnosti se sve češće postavlja pitanje ima li javna televizija, takva kakva je trenutno, smisla. Ako se nešto vrlo brzo ne promijeni, u ovakvim okolnostima njezino postojanje postaje apsurdno. Hoće li zakonodavac, nadležne institucije, posebice Ministarstvo kulture, i dalje pasivno promatrati kako postojanje HRT-a, kojem je zadaća informirati i educirati, postaje nevažno? Ako takav HRT postaje zapreka, umjesto put prema slobodnom društvu, oni koji postavljaju zakonske okvire i odgovaraju za njihovo funkcioniranje, morat će napokon odgovoriti na pitanje jesu li dorasli postojanju javnog medija kao ozbiljnog demokratskog dostignuća?”, poručuju iz HND-a u apelu.