Na konferenciji koju je organizirala Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom (EEN) i zagrebačkim Fakultetom strojarstva i brodogradnje (FSB), predstavljen je projekt "Smart Factory Hub".
Taj projekt na nacionalnoj razini provodi HAMAG-BICRO s drugim hrvatskim partnerima od početka 2017. do kraja lipnja 2019., a u sklopu šireg međunarodnog programa s još deset zemalja. Ukupna vrijednost tog projekta je 1,8 milijuna eura, od čega je HAMAG dobio nešto malo više od 170 tisuća eura. Kako je na konferenciji kazala Tamara Sarvaš iz HAMAG-a, riječ je o vrijednom projektu za rješenja za industriju 4.0.
"U nastavku projekta planirani su međunarodni webinari i radionice te transfer tehnologije, a malim partnerima-tvrtkama omogućit će se da odaberu ona područja za koja žele stvarati rješenja, za što mogu dobiti i oko 7.500 eura izravne potpore", naglasila je Sarvaš.
Napominjući kako Hrvatska relativno dobro stoji s radnim skupinama te je u raznim tijelima uključena u europske procese oko industrije 4.0, profesor s fakulteta FSB i voditelj radne skupine za digitalizaciju industrije RH Nedeljko Štefanić naglasio je ipak možda najvažnije stvaranje nacionalne platforme za industriju 4.0.
Industrija 4.0 i digitalizacija donosi rast prihoda i zaposlenosti
"To moramo napraviti što prije i nadamo se da ćemo s Ministarstvom gospodarstva uskoro to i dogovoriti, jer će bez toga teško Hrvatska uhvatiti korak s Europom, iako već imamo dosta rješenja za industriju 4.0, od pametnih telefona, automobila i bicikala do vagona, energetskih transformatora, pametnih pogona, internet stvari-IoT, telekom rješenja i drugog. Sve smo bolji, ali čeka nas još izuzetno puno posla, inače će Hrvatska biti na gubitku i zaostajati za svijetom", upozorio je Štefanić. Dodaje da digitalna transformacija poduzećima donosi rast prihoda i zaposlenosti, pa i mogućnosti da se proizvodi prodaju od 15 do 20 posto skuplje.
Ocjenjujući trenutno stanje u industriji i proizvodnji, kazao je da je niske tehnološke razine, s dosta gubitaka i zaostalim tvornicama, te je to potkrijepio podacima da je Hrvatska na 23. mjestu u EU po produktivnosti sa 14.700 eura po zaposlenom, dok je primjerice u prvoj zemlji na toj listi Irskoj produktivnost 194.100 eura po zaposlenom.
"Slabi smo i u odnosu na Sloveniju, koja ima 26 posto manje zaposlenih u industriji, a stvaraju 50 posto više dodane vrijednosti u produktu te imamo samo oko 18 posto tvrtki za koje možemo reći da su dobre i u skladu s tehnološkim trendom, među kojima su najviše farmaceutske, softverske i telekomi te pogotovo Rimac automobili", kazao je Štefanić, upozorivši i da je važno da Hrvatska iskoristi sredstva iz EU fondova do 2020. za tu namjenu.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Mario Antonić naglasio je da Hrvatskoj treba dualna strategija za industriju 4.0, koja treba ići u smjeru primjene najboljih svjetskih koncepata te digitalne transformacije s naglaskom na kvalitetu produkata, za što je potrebno tvrtke i naučiti kako da digitaliziraju proizvodnju, potom stvore pametne proizvode i povežu ih na internet te dođu i do stvaranja svojih platformi za upravljanje svim procesima.
"Vjerujemo da ćemo puno toga moći ostvariti do 2020., ali i baš u toj godini koju treba s predstavljanjem pametnih rješenja iskoristiti i zbog predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a. U sinergiji trebamo stvoriti zakonski okvir za takvo poslovanje i uvjete za povući sredstva iz fondova za iduće financijsko razdoblje za digitalizaciju, robotizaciju, senzoriku i druge elemente industrije 4.0", poručio je Antonić, naglasivši da Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta podržava istraživačko-razvojne aktivnosti, svjesno da se jedino novom dodanom vrijednošću može biti konkurentan na svjetskom tržištu.
Član Uprave HAMAG-BICRO-a Mario Turalija iznio je podatke da je ta agencija u zadnje tri godine isplatila više od 1,1 milijardu kuna sredstava privatnom sektoru te da su kroz istraživanje početkom 2017. među malim i srednjim poduzetnicima utvrdili da, kako je kazao, Hrvatska ima vrlo čvrste temelje za implementaciju tehnologija i rješenja pametne proizvodnje, kao i veliku motiviranost poduzetnika za sudjelovanje u tom procesu.