Bago je na skupu koji je organizirala Hrvatska međunarodna trgovačka komora (ICC) istaknuo da trenutni "trgovinski rat", koji je započeo SAD uvođenjem carina na neke proizvode, zasad malo šteti ovdašnjim proizvođačima, ali i da ima industrija koje prolaze ispod protekcionističkih i drugih "radara" kojima države štite svoje ekonomije.
Istaknuo je primjer ICT-a gdje su hrvatske firme iznimno uspješne u plasmanu proizvoda na strana tržišta.
"Pitanje je zašto nismo toliko uspješni u plasmanu nekih drugih proizvoda gdje smo također vrlo konkurentni? Odgovor je u tome da je regulativa na području ICT-a i dalje puno slabija, radi se o tržišnoj ekonomiji oslobođenoj svakog protekcionizma", kazao je Bago.
Profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić govorio je o povijesti protekcionizma naglasivši da se on prvi puta pojavio u 16. stoljeću s istim ciljem koji je opstao do danas - sprječavati uvoz i istovremeno povećavati izvoz. SAD, naveo je, putem najnovijih protekcionističkih mjera želi zadržati status vodeće svjetske ekonomske sile, prvenstveno nauštrb Kine kojoj odgovara liberalizam i koja raste po stopama od 6 do 7 posto.
"Nisu to bile samo Trumpove mjere, tu je cijeli sustav u pitanju. SAD tim mjerama testira i Kanadu i Europu i još neke zemlje s ciljem zadržavanja svoje dominacije. Amerika hoće jaku Europu, ali ne prejaku", rekao je Jurčić.
Glavna tajnica ICC-a Sunčanica Skupnjak Kapić istaknula je da je lani provedeno 467 protekcionističkih mjera, od čega je 90 američkih. Najpoznatije su američke mjere vezane uz uvoz aluminija i čelika. Po njoj, ICC će zauzeti oštar stav prema protekcionizmu.
Prema riječima načelnice Sektora za trgovinsku i investicijsku politiku Ministarstva vanjskih i europskih poslova Irena Alajbeg, procjenjuje se da će se 90 posto globalnog rasta ekonomije u budućnosti ostvarivati izvan Europske unije.
Neki od uzroka protekcionizma su prekapacitiranost proizvodnje čelika (Kina proizvodi gotovo polovicu ukupne svjetske proizvodnje čelika), potom nepoštene trgovinske prakse (npr. krađa intelektualnog vlasništva) te pristup tržištu.
Rekla je i da vrijednost EU-ova izvoza čelika i aluminija iznosi 6,4 milijarde eura te kako će trgovinski rat na svjetsku proizvodnju utjecati sa 0,7 posto, odnosno 1,3 posto na Kinu te jedan posto na američki BDP.