Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj iznosio je u kolovozu 114,5 bodova i porastao je za 0,1 bod u odnosu na srpanj, pokazuju izračuni Europske komisije.
U prošlom je mjesecu ekonomska klima u Hrvatskoj zamjetno pogoršana pod utjecajem izrazito slabijeg raspoloženja u maloprodaji i u uslužnom sektoru.
Maloprodaja je i u kolovozu prigušila očekivanja u hrvatskom gospodarstvu, s najvećim padom odgovarajućeg indeksa na mjesečnoj razini, za 3,8 bodova, na 11 bodova.
Znatno je pogoršana i klima u industriji, čiji je indeks pao 2,6 bodova, na 8,1 bod u kolovozu.
Očekivanja potrošača također su blago oslabila, očitovana u padu indeksa za 0,5 bodova, na minus devet bodova.
Uslužni je sektor pak iskazao zamjetno veći optimizam nego u srpnju, očitovan u rastu indeksa u kolovozu za 2,2 boda u odnosu na prošli mjesec, na 16,1 bod.
Poboljšano je i raspoloženje u građevinskom sektoru, uz blagi rast indeksa, za 0,7 bodova, na 11,7 bodova.
Bez promjena i u EU
Na razini Europske unije ESI je u kolovozu bio nepromijenjen u odnosu na srpanj i iznosio je 112,3 boda, utvrdili su u Komisiji.
Pritom je osjetno jači optimizam u maloprodaji bio protuteža slabijem raspoloženju među potrošačima.
Indeks maloprodajnog sektora porastao je za 2,8 bodova u odnosu na prethodni mjesec a osjeteno je povećan i indeks građevinskog sektora, za 0,9 bodova.
Pogoršana očekivanja potrošača očitovala su se u padu odgovarajućeg indeksa za 1,1 bod u odnosu na srpanj, dok je nešto slabije raspoloženje u uslužnom sektoru ocrtavao pad indeksa za 0,4 boda.
Očekivanja u industriji bila su gotovo nepromijenjena.
Među vodećim gospodarstvima EU-a koja nisu u sastavu eurozone, britanski je ESI u kolovozu poskočio za 1,5 bodova dok je poljski zabilježio gotovo identičan bodovni pad, kliznuvši za 1,3 boda.
Blago pogoršanje u eurozoni
Na razini eurozone ekonomska je klima blago pogoršana u kolovozu u odnosu na prethodni mjesec, uz pad ESI-ja za 0,5 bodova, na 111,6 bodova.
Takav rezultat počiva na zamjetno slabijim očekivanjima potrošača i blagom pogoršanju u uslužnom sektoru i u industriji, što je prevagnulo nad pojačanim optimizmom u maloprodaji i građevinskom sektoru.
Indeks koji iskazuje očekivanja potrošača pao je za 1,4 boda. Pokazatelji očekivanja u uslužnom i proizvodnom sektoru bilježili su pak blaži pad, za 0,6 odnosno 0,3 boda.
Najviše je pak u kolovozu poboljšano raspoloženje u maloprodaji, iskazano u rastu indeksa za 1,4 boda u odnosu na prošli mjesec. Zamjetno je uvećan i indeks građevinskog sektora, za jedan bod.
Među vodećim je gospodarstvima eurozone Francuska zabilježila najveće pogoršanje ekonomske klime, iskazano u padu indeksa za 1,3 boda.
Zamjetno su pogoršana i očekivanja u Italiji i Španjolskoj, čiji je ESI pao 0,8 odnosno 0,7 bodova.
U Njemačkoj je ekonomska klima bila gotovo nepromijenjena u odnosu na srpanj.
U odvojenom je izvješću Europska komisija izvijestila da je indeks očekivanja u poslovnom sektoru eurozone (BCI) u kolovozu bio gotovo nepromijenjen u odnosu na prošli mjesec, kliznuvši za 0,08 bodova, na 1,22 boda.
Pritom su ocjene menadžera o ukupnim knjigama narudžbi i o proizvodnji u prethodnom razdoblju bile osjetno slabije nego u srpnju dok su se ocjene knjiga izvoznih narudžbi i zaliha gotovih proizvoda zadržale na razini prošlog mjeseca.
Poboljšana su pak očekivanja proizvodnje u predstojećem razdoblju, utvrdili su u Komisiji.