EK: cilj je postići održiv i realističan sporazum između Kosova i Srbije

 "Mi kao posrednici pomažemo da se postigne sveoubuhvatni sporazum koji će podržati međunarodna zajednica i koji će provesti dvije strane. Rad na sveobuhvatnom sporazumu o normalizaciji je u tijeku i ja ne mogu u ovom trenutku govoriti o elementima koje bi taj sporazum trebao sadržavati, prerano je za to", rekla je glasnogovornica Komisije Maja Kocijančič.
 Dijalog između Srbije i Kosova, koji se odvija pod pokroviteljstvom Europske unije, ušao je u završnu fazu. Odnedavno predsjednici Srbije i Kosova Aleksandar Vučić i Hashim Thaci govore o mogućnosti razmjene teritorija kao trajnom i održivom rješenju. Iako to nitko još nije službeno spomenuo, neslužbeno se govori da bi ta razmjena teritorija obuhvaćala sjever Kosova, većinski naseljen Srbima, koji bi pripao Srbiji, dok bi Kosovu pripala Preševska dolina na granici s Kosovom, većinski naseljena Albancima.
 Čini se da je to podržao i povjerenik za proširenje Johannes Hahn koji je prošlu subotu sudjelovao na Europskom forumu Alpbach u Tirolu, na kojem su sudjelovali i Vučić i Thaci.
 "Kojegod bude konačno rješenje, a ne bismo trebali ništa isključiti, ono treba poštivati krajnji cilj a to je stabilnost regije. Trebamo prepustiti Srbiji i Kosovu da pronađu rješenje koje ćemo mi podržati. Riječ je o bilateralnom rješenju koje ne bi služilo kao presedan za druga pitanja", rekao je Hahn.
  Takvo stajališta suprotno je poziciji njemačke kancelarke Angele Merkel koja je 13. kolovoza u Berlinu nakon sastanka s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem rekla da su granice nepromjenjive.
 "Teritorijalni integritet država zapadnog Balkana je uspostavljen i nije promjenjiv. To se mora stalno ponavljati jer se opet javljaju pokušaji da se pregovara o mogućim promjenama granica, a to ne možemo raditi", rekla je tada Merkel.
 S druge strane, moguću promjenu granica podržao je John Bolton, savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Donalda Trumpa.
 "Ako se dvije strane uspiju o tome dogovoriti, mi ne isključujemo teritorijalne prilagodbe. Mi nećemo stajati na putu i mislim da nitko u Europi ne bi trebao stajati na putu ako dvije strane dogovore uzajamno prihvatljivo rješenje", izjavio je Bolton u Kijevu, 24. kolovoza.
 Mogućnost korekcije granica izaziva zabrinutost zbog toga što bi se to moglo iskoristiti kao presedan za druga pitanja, a što bi moglo ugroziti teritorijalni integritet nekih zemalja poput Makedonije ili Bosne i Hercegovine.