Nacionalni park Krka organizira u petak, 24. kolovoza u Skradinu noć šišmiša kroz brojne igre i edukativno-kreativne radionice o šišmišima, nakon čega će djeca krenuti u potragu za šišmišima osluškivanje njihovih zvukova posebnim uređajem – batdetektorom.
U Skradinu će biti postavljena improvizirana Šišmiš-špilja u koju će djeca moći ući i istraživati o šišmišima. U špilji Miljacka II u Nacionalnom parku „Krka“ boravi kolonija od oko sedma tisuća šišmiša, jedna od najvećih kolonija dugonogih šišmiša u Europi, ističu iz Nacionalnog parka.
Nacionalni park Plitvička jezera u Baraćevim špiljama kod Rakovice zajedno s osobljem te pećine 24. kolovoza priprema niz edukativnih programa, izložbi i predavanja.
Javna ustanova „Park prirode Medvednica“ u subotu 25. i nedjelju 26. kolovoza obilježit će noć šišmiša u planinarskom domu Glavica i u špilji Veternici, 22. put po redu. Nekoliko udruga, poput Tragusa i Hrvatskog biospeleološkog društva predstavit će svoje istraživanja o šišmišima preko radionica i predavanja, a svaki puni sat bit će organizirano stručno vođenje po špilji Vetrenici.
„Medvednica“ poziva na uključivanje u projekt „Usvoji šišmiša“, koji je do sada podržalo gotovo 900 obitelji.
Zoološki vrt grada Zagreba obilježit će Dan šišmiša u subotu, 25. kolovoza programom koji uključuje vođene obilaske Zoološkog vrta i održavanje predstave Reda Čuvara grada Zagreba.
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije obilježila je Noći šišmiša u nedjelju 19. kolovoza 2018. u Zavičajnom muzeju Konavala u Čilipima.
Jedan event elektroničke glazbe u šibenskoj uvali Minerska bit će posvećen očuvanju šišmiša, javljaju lokalni mediji. Taj se događaj do sada održavao u The Cave amfiteatru bivše vojarne Bribirskih knezova, koju su morali napustiti jer je utvrđeno da u obližnjoj pećini obitava porodiljna kolonija šišmiša.
U udruzi RatCat taj su nalog primili nerado, ali zato na novoj lokaciji organiziraju party 25. kolovoza, kako predsjednik udruge Andrija Bakula kaže, u slavu tih simpatičnih životinja.
Šišmiši (Chiroptera) su prepoznatljivi po krilima ali nisu srodni pticama, nego su, kao i čovjek, sisavci.
Povezivani su s mitološkim nasljeđem vampira i stavljano im na teret da noću piju krv ili se zapetljaju u kose djevojaka. Ništa od toga nije točno, tvrde stručnjaci i dodaju da su šišmiši najmanje poznata i najugroženija vrsta sisavaca.
Šišmiši su važan dio ekosistema i pokazatelj zdravog okoliša. Kontrolor su brojnosti kukaca, oprašivanja i širenja sjemenki biljaka. samo za jednu noć pojedu više tisuća kukaca, prema nekim čak i do osam.
Imaju male oči i slab vid pa prostornu sliku u letu stvaraju osluškivanjem i analiziranjem povratnog zvuka (jeke). Hrane se noću, a danju spavaju u skrovištu, viseći naglavačke.
Unatoč pozitivnoj ulozi u prirodi, izuzetno su ugrožena skupina životinja. U posljednjih pedeset godina od ukupnog broja svojti šišmiša izumrlo ih je 20 posto, a 25 posto ih je ugroženo. Od 45 vrsta šišmiša, u Hrvatskoj ih živi 35 vrsta.
O šišmišima najbolje brinemo tako da ih ostavljamo u miru, poručuju iz NP „Krka“.