Ta tradicijska svečana odjeća šivana je od skupocjenih svilenih i plišanih tkanina, a obuhvaća razdoblje od zadnje četvrtine 19. do sredine 20. stoljeća. Sačuvani originalni odjevni predmeti, stare fotografije i video-prezentacija donose priču o identitetu žene kroz dimenziju povijesti, crkvene godine i životnog ciklusa. Predmetima iz privatnih zbirki te fundusa Udruge bunjevačkih Hrvata "Dužijanca" i Hrvatskog kulturnog centra "Bunjevačko kolo" iz Subotice pridodane su raritetne žetvene slamnate krune i narodne nošnje iz fundusa Etnografskog muzeja u Zagrebu.
"Namjera nam je bila pokazati kako se 'ruvo' mijenjalo ostajući ipak u svojoj prepoznatljivoj formi", rekla je autorica izložbe Aleksandra Prčić.
Dužijanca je svečanost završetka žetve, nekoć običajno obilježavana u salašarskim obiteljima bunjevačkih Hrvata, u Subotici se kao vjerski događaj organizirano slavi od 1911. godine. Po uzoru na slične priredbe u Hrvatskoj, od 1968. godine Dužijanca se organizira i kao folklorno-turistička manifestacija s nizom priredbi vezenih za žetvene svečanosti. Dvije su manifestacije 1993. godine spojne u jedinstven svečani događaj religioznog, kulturnog i turističkog sadržaja. Udruga bunjevačkih Hrvata "Dužijanca" i hrvatska zajednica u Republici Srbiji ove godine u kolovozu svečano obilježavaju 25. obljetnicu tzv. zajedničkog slavlja Dužijance i 50. obljetnicu od održavanja tzv. gradske Dužijance - ne samo u Subotici, nego i prigodnim programom u gradu Zagrebu, čiji je dio i danas otvorna izložba izložba.
Kako je rekla ravnateljica Etnografskog muzeja Goranka Horjan, Hrvatima izvan domovine, ovo je gradivni element identiteta i osjećaja pripadnosti.
Izložba ostaje otvorena do 30. rujna.