Najavio je da će vojna baza u Divuljama u budućnosti biti primjer multifunkcionalnog središta koji neće samo dva mjeseca raditi za požare, nego će biti mjesto gdje će se moći upravljati kriznim situacijama koje će biti na raspolaganju županijama i gradovima na priobalju, te služiti kao sustav u slučaju pada sustava.
„U Zagrebu će biti centralno središte gdje će se upravljati svim situacijama, tako da ćemo biti kompatibilni. Jedan od temeljnih smjerova razvoja će biti podizanje svijesti i ulaganje u preventivu, te da se cijelo društvo dobrovoljno uključi u civilnu zaštitu”, izjavio je Lozančić.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je rekao da je to jedan novi trend u Europi pogotovo kada se govori o sigurnosti, odgovornosti i solidarnosti, bez obzira radi li se o suradnji u području obrane, o suočavanju s migrantskim krizama ili, što je tema današnje konferencije, odgovoru na humanitarne katastrofe. Kazao je da Europa uviđa kako nam je sve više potreban odgovor onda kada nacionalni kapaciteti nisu dovoljni bez obzira je li riječ o požaru, poplavi ili potresima."
„Proračun se u ovom dijelu u financijskoj perspektivi povećava sa 50 na 200 milijuna eura godišnje, a već u ove prve dvije godine Europa će odvojiti 280 milijuna eura, što znači mogućnost i za nas da povučemo određena sredstva. Trenutno je u tijeku projekt nabave vatrogasnih vozila vrijedan oko 30 milijuna eura”, kazao je ministar Božinović i dodao da su naši zrakoplovi pomogli mnogim zemljama u posljednjih deset godina. Siguran je da će do kraja godine EU imati novi mehanizam.
Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko, čiji je ured organizirao konferenciju u Splitu, rekla je da se Mehanizam Unije odnosi na na prirodne katastrofe, te druge velike nesreće, primjerice nuklearne napade ili velike epidemije.
„Ova je konferencija važna za Hrvatsku jer je povjerenik za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Unije Christos Stylianides stigao u Split. To je krizna točka s tisuću kilometara granice s ostatkom jugoistočne Europe. Hrvatska se treba promatrati sa posebnom pozornošću u raspodjeli sredstava, pa fokus treba biti na pojačavanju svih preventivnih mjera”, istaknula je Zovko.
Predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader istaknuo je da vatrogascima trebaju vozila jer je njihova starost 25 godina u dobrovoljnim, a 17 godina u profesionalnim postrojbaama, te da se planira regionalni centar, odnosno vatrogasno vježbalište. „Mi se osposobljavamo po svjetskim trendovima, ali nažalost opremljenost, posebno vatrogasnih vozila je loša," rekao je.
Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban se osvrnuo na lanjske šumske požare u toj županiji predloživši da se ubuduće u Splitu odredi jedan punkt na koji će moći dolaziti volonteri za koje će potom struka odlučivati tko od njih može na požarište. Rekao je da će ove godine na terenu imati komandno vozilo koje će biti u centru požarišta, a informacije o požaru medijima će davati osoba koja se bude nalazila u njemu.
Boban smatra da je potrebno izdvojiti sredstva za edukaciju stanovništva, posebno onih koji žive na rizičnom dijelu za požare, te bi trebali imati dodatnu opremu za gašenje.
Na konferenciji su održana dva panela na kojima se govorilo o šumskim požarima u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2017. godini, o lokalnim organizacijama civilne zaštite u Hrvatskoj, te o potpori mehanizma Unije za civilnu zaštitu u trećim zemljama.
Odgovarajući na pitanja novinra, ministar Božinović je ponovio da u ovom trenutku ne očekuje veliki izbjeglički val i istaknuo da Hrvatska vodi odgovornu politiku koja je s jedne strane solidarna i humana, a s druge strane štiti hrvatski nacionalni interes. „U slučaju da Njemačka zatvori svoje granice Hrvatska će nastaviti voditi svoju politiku zakonitih i održivih migracija, ali nije i neće dopustiti ilegalne ulaske u zemlju s bilo koje strane oni dolazili. Mi smo za to sposobni i o tome ne treba previše brinuti”, poručio je ministar Božinović.