Čelnici 29 zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza okupit će se u srijedu i četvrtak u Bruxellesu na summitu na kojem bi trebali potvrditi niz inicijativa, među kojima se ističe "inicijativa spremnosti", poznatoj po nazivu 4 tridesetice, prema kojoj će saveznici do 2020. godine imati 30 mehaniziranih bojni, 30 zrakoplovnih eskadrila i 30 borbenih plovila, spremnih za djelovanje u roku od 30 dana ili manje.
NATO je posljednjih godina donio niz mjera za jačanje sposobnosti kako bi bio spreman na nove izazove, između ostaloga i zbog ponašanja Rusije, koja je 2014. zauzela ukrajinski poluotok Krim i koja je podupire ruske separatiste u istočnoj Ukrajini.
Summit se ove strane Atlantika očekuje s priličnom dozom opreza i nelagode zbog nepredvidljivosti američkog predsjednika Donalda Trumpa. Transatlantski odnosi su pod velikim pritiskom od kada je Trump na čelu Sjedinjenih Država. Nedavno je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk rekao da se članice EU "trebaju pripremati za najgori scenarij budući da su transatlantski odnosi pod velikim pritiskom zbog politike predsjednika Donalda Trumpa".
Upravo zato, europski saveznici su unutar EU-a poduzeli niz koraka kako bi postali samostalniji po pitanju obrane. Iako su članice NATO-a prestale sa smanjivanjem vojnih proračuna i počele ga postupno povećavati sukladno dogovoru iz 2014. godine da će kroz sljedećih 10 godina podići izdatke za obranu na dva posto BDP-a, Trump i dalje nije zadovoljan brzinom povećavanja vojnih proračuna.
"Reći ću u NATO-u da moraju početi plaćati svoje račune. Sjedinjene Države se neće brinuti o svemu", nedavno je izjavio Trump, koji je posebno nezadovoljan Njemačkom, ekonomski najjačom članicom EU-a, koja za obranu izdvaja 1,22 posto BDP-a.
Američke najave da će povući dio svojih vojnika iz Njemačke, gdje je raspođeno 35 tisuća vojnika, što je najveći američki vojni kontingent izvan SAD-a, tumače se kao dodatni pritisak na Berlin.
Bruxelles je prvo europsko odredište koje će Trump sljedeći tjedan posjetiti. On u petak odlazi u London gdje će razgovarati s premijerkom Theresom May, a u ponedjeljak, 16. srpnja u Helsinkiju se sastaje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Velika Britanija, koja za manje od godinu dana napušta EU, organizira u ponedjeljak i utorak u Londonu organizira summit EU-zapadni Balkan koji će okupiti čelnike šest zemalja zapadnog Balkana, predstavnike europskih institucija, te visoke dužnosnike devet zemalja članica EU-a među kojima će biti i hrvatski premijer Andrej Plenković.
Dvodnevni summit EU-zapadni Balkan održava se u sklopu tzv. Berlinskog procesa, koji je 2014. pokrenula njemačka kancelarka Angela Merkel kako bi ohrabrila zemlje regije na provedbu reformi i pokazala im da EU unatoč zamoru od proširenja i dalje drži otvorena vrata za sve zemlje jugoistoka kontinenta koje ispune kriterije za članstvo.
Na londonskom summitu sudjeluje šest balkanskih zemalja aspirantica za članstvo u Uniji - Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija, sedam članica EU-a uključenih u Berlinski proces – Austrija, Hrvatska, Francuska, Njemačka, Italija, Slovenija i Poljska - Velika Britanija kao domaćin te Bugarska, koja je u svibnju 2018. u Sofiji bila domaćin sastanka na vrhu između EU-a i zemalja zapadnog Balkana.
Riječ je o petom u nizu godišnjem sastanku na vrhu EU-zapadni Balkan - nakon prvog summita u Berlinu održana su još tri sastanka, u Beču, Parizu i Trstu.
U četvrtak i petak u Innsbrucku se održava neformalni sastanak ministara pravosuđa i unutarnjih poslova zemalja članica EU-a, koji će razgovorati o reformi zajedničkog sustava azila i zaštiti vanjskih granica. Na marginama toga sastanka odvojeno će se sastati ministri unutarnjih poslova Njemačke, Italije i Austrije, koji bi trebali razgovorati o tome kako zatvoriti sredozemnu migrantsku rutu prema Europi.
U ponedjeljak se u Bruxellesu održava summit EU-Ukrajina na kojem će sudjelovati predsjednici Komisije i Europskog vijeća Jean-Claude Juncker i Donald Tusk i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko.