Skup o funkcionalnoj hrani u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) organiziran je u suradnji s Hrvatskim društvom prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista, Ministarstvom poljoprivrede i Hrvatskom agencijom za hranu.
Kako se prenosi u priopćenju HGK, Hrvatska agencija za hranu je provela i prvo nacionalno istraživanje o prehrambenim navikama u Hrvatskoj, koje je uz ostalo pokazalo i to da su voda i kava najčešće konzumirane namirnice, a prosječan unos ugljikohidrata i kod muškaraca i žena veći od preporučenog. Po pitanju unosa masti i bjelančevina, situacija je znatno bolja te je prosječan unos, ako se promatra opća populaciju, veći tek za nekoliko postotaka od onog preporučenog, no zabrinjava što je njihov izvor najčešće svinjsko meso, dok se kod masnoća najčešće koriste biljna ulja i životinjske masnoće, ističe se u priopćenju.
U konzumaciji vode Hrvatska je na visokom drugom mjestu u EU, iza Češke, dok je po unosu mesa u donjem dijelu ljestvice.
"Iako se misli da su hrvatski građani veliki konzumenti mesa, ipak se po tome u kontekstu Europe nalaze u donjem dijelu ljestvice. Manje mesa od nas konzumiraju tek zapadne zemlje, Austrija, Švedska, Velika Britanija, Njemačka te Italija, dok se na vrhu ljestvice nalaze istočne zemlje Rumunjska, Mađarska i Češka", kazala je na skupu ravnateljica Hrvatske agencije za hranu Darija Sokolović.
Ono što nije dobro i što je izdvojila je vrlo slabo konzumiranje ribe, po čemu se Hrvatskoj u odnosu na prosjek EU nalazi na samom začelju, a manje ribu konzumiraju samo još Mađarska i Nizozemska.
"S obzirom da imamo svoje more loš je podatak da morsku ribu konzumira tek oko 16 posto stanovnika Hrvatske, dok riječnu ribu njih manje od 5 posto. Pritom se morska riba najviše konzumira u Lici i to konzervirana, a slijede potom Istra i Dalmacija, dok je to najmanje u Slavoniji. U Lici se najviše konzumira i slatkovodna riba, a u Istri najmanje", prenosi se u priopćenju HGK.
Kako se ističe, najčešći su odabir za glavni dnevni obrok svinjsko i pileće meso, pečeni krumpir i tjestenina, pileća juha, miješana salata, bijeli i polubijeli kruh, jabuka te čaša mineralne vode ili piva.
Na skupu o funkcionalnoj hrani govorilo se i o izazovima prehrambene industrije, pri čemu je potpredsjednik HGK za poljoprivredu Dragan Kovačević istaknuo da tržište funkcionalne hrane u svijetu raste gotovo 10 posto godišnje, uz ocjenu da će taj trend morati pratiti i hrvatska prehrambena industrija s povećanjem inovacija i ulaganja.