"Velika većina europskih voda još uvijek ne uspijeva zadovoljiti minimalni cilj 'dobrog stanja' koji je postavio EU", navodi agencija u izvješću koje se odnosi na razdoblje od 2010. do 2015.
Površinske vode u Skandinaviji, Škotskoj i Estoniji, kao i u Slovačkoj, Rumunjskoj i "nekoliko hidrografskih područja u mediteranskoj regiji" razmjerno su u boljem stanju nego u središnjoj Europi (Njemačka, Belgija, Nizozemska) gdje su gušća naseljenost i intenzivnija poljoprivreda odgovorni za osrednju kvalitetu, po rezultatima istraživanja.
U većini država članica, živa i kadmij najčešći su kemijski zagađivači.
"Zahvaljujući provedbi europskog zakonodavstva o vodama u državama članicama, kvaliteta slatke vode u Europi postupno se povećava, ali treba još puno učiniti prije nego sva jezera, rijeke, priobalne i podzemne vode budu u dobrom stanju", rekao je europski povjerenik za okoliš Karmenu Vella.
"Borba protiv zagađenja uzrokovanog poljoprivredom, industrijom i ljudima zahtijeva zajedničke napore svih korisnika vode u cijeloj Europi", dodao je.