Bijenale će se, u suorganizaciji Labin Art Expressa XXI s Muzejem moderne i suvremene umjetnosti Rijeka te Arheološkim muzejom Istre, a u sklopu projekta Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020., održati od 20. srpnja do 28. listopada.
Kuriraju ga članice kustoskog kolektiva "Što, kako i za koga/WHW" - Sabina Sabolović, Nataša Ilić, Ana Dević i Ivet Ćurin, koje svoj koncept temelje na pozadini smjena različitih epoha što su oblikovale društveni i kulturni pejzaž regije, od grčkog i rimskog carstva, venecijanske, austro-ugarske, francuske i talijanske vlasti, pa sve do povijesti socijalizma i recentne epohe dugog razdoblja tzv. tranzicije.
Trodnevno otvorenje počinje 19. srpnja u Vodnjanu, nastavlja se 20. srpnja u Puli, Raši i Labinu, a završava 21. srpnja u Rijeci.
Kako je najavljeno, ovogodišnje izdanje obilježit će otvorenja izložbi s velikim brojem radova nastalih posebno za bijenale, brojni performansi, projekcije i stručna vodstva.
Naziv "Na leđima palih divova" referira se i na danas žive istarske legende i folklorne predaje, poput simbola istarskog otpora Velog Jože. Također se evocira i istarski fantastični imaginarij u kojem je identifikacija Istre kao magične zemlje (Terra Magica) usmjerena propitivanju normalizacijskih učinaka i društvene uvjetovanosti koncepata magičnog, prirode i povijesti, te bavi i mistifikacijama Istre koje odražavaju rastuću turističku eksploataciju specifičnosti regije.
Na deset istarskih lokacija predstavit će se radovi 27 domaćih i stranih umjetnika i umjetničkih kolektiva, Oscar Murillo, Phil Collins, Nikolay Oleynikov, Laure Prouvost, Marko Tadić, Želimir Žilnik, Vlatka Horvat, Matija i Mauricio Ferlin, Božena Končić Badurina, kolektiv Škart, Fokus grupa i drugi.
Pripovijedanje, povijest, poezija, turizam, magično mišljenje, pobuna, kolonijalne implikacije industrijske proizvodnje, marginalizirani identiteti, etnička čišćenja, ekstraktivizam, podzemlje, šećer, fosilna goriva, gljive, ruine, ostaci, zbirke – neki su od ključnih pojmova koji proizlaze iz lokalnog konteksta, a u dosluhu s njima umjetnici izlažu svoje radove, od kojih su mnogi nove produkcije vezane za lokalni kontekst, najavljeno je.
S naglaskom na isprepletenost pitanja vezanih za oblikovanje suvremenosti kroz praksu umjetnosti s pričama koje se bore za identitetsku prednost u shvaćanju ‘regionalnih’ posebnosti, od rudarske prošlosti Labina, povijesti štrajkova i radničkih pobuna, napuštanja ekstraktivnih izvora energije i razvoja ekoloških projekata, preko antičkih i antifašističkih spomenika, fašističke arhitekture, posječenih hrastova, do razvoja turizma, egzodusa i deindustrijalizacije posljednjih desetljeća, tolerancije i kozmopolitizma, Bijenale osim umjetnika predstavlja i neke od lokalnih spomenika i druge tragove prošlih vremena.
Ideja je "polifonijom umjetničkih glasova" lokalni kontekst predstaviti kao veći i širi od sebe samog, nastojeći razotkriti 'ideološki' višak koji postoji u svakoj specifičnoj lokaciji i koji ga povezuje s drugim lokacijama i drugim borbama koje svuda po svijetu nastoje sačuvati mogućnost utopijskog promišljanja budućnosti.
Ishodična točka je rudarski lokalitet Labina, no Bijenale odlazi na razne lokalitete Istre i Primorja vezane za antičku, industrijsku i recentnu povijest regije - KUC Lamparnu u Labinu, napušteno kino u Raši, MMSU u Rijeci, Augustov hram, Galeriju Amfiteatar – Arena i SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu u Puli, Apoteku – prostor za suvremenu umjetnost u Vodnjanu, Narodni muzej i Gradsku knjižnicu u Labinu.