"Preuzimamo predsjedanje Vijećem u razdoblju napetosti zbog migrantske krize, Brexita i međunarodnih kriza, a to je i posljednje puno predsjedanje Vijećem prije izbora za Europski parlament", rekao je u lipnju austrijski kancelar Sebastian Kurz prigodom susreta s čelnicima Europskog parlamenta te najavio da će Austrija doprinijeti suradnji unutar EU-a.
Upravo je i posljednji summit prije austrijskog preuzimanja kormila Unije pokazao do koje je mjere Europska unija podijeljena oko pitanja migracija, bez obzira na činjenicu da je nakon gotovo cjelonoćnih rasprava u petak ujutro postignut kompromis.
Čelnici 28 država članica dogovorili su uspostavu zajedničkih centara za obradu zahtjeva za azilom na dobrovoljnoj bazi te ograničavanje kretanja migranata unutar EU-a.
U zaključcima se kaže da bi migranti, koji su spašeni na moru u skladu s međunarodnim pravom, trebali biti primljeni "u kontrolirane centre u državama članicama". Ti bi se centri uspostavili u onim članicama koje to žele, jedino na dobrovoljnoj osnovi.
Dogovoreno je i jačanje vanjskih granica i veća financijska sredstva za Tursku, Maroko i druge sjevernoafričke zemlje radi sprečavanja ilegalnih migracija prema Europi.
Postignuti kompromis ne uključuje dogovor oko sustava azila, o čemu nema suglasnosti među članicama EU-a.
Austrijsko će predsjedanje, kako je u razgovorima za medije rekao Kurz, fokus s "redistribucije izbjeglica unutar EU-a" preusmjeriti na "zaštitu vanjskih granica" Unije.
Austrija, kako stoji na internetskim stranicama o njenom predsjedanju, svoju ulogu vidi kao onu "neutralnog posrednika" uslijed "svog zemljopisnog položaja u srcu Europe i tradicije graditelja mostova".
Na meti kritika starih članica Unije našle su se nove države, poput Poljske i Mađarske, zbog odbijanja raspodjele useljenika među članicama. Taj je plan međutim propao na summitu 28. i 29. lipnja, te su članice Višegradske skupine koje se protive prihvatu migranata zbog toga izrazile veliko zadovoljstvo.
Kurz, koji zagovara tvrđi pristup pitanju imigracije i održava dobre odnose s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, najavio je kako će nastojati približiti stajališta starih i novih članica.
Beč podupire perspektivu eurointegracija zapadnog Balkana
Beč također najavljuje da će promicati snažne odnose Unije s njenim susjedima, posebice zemljama jugoistočne Europe, koje "pripadaju Europi i pokazale su se pouzdanim partnerom tijekom migrantske krize".
U interesu je Austrije, europske ekonomije i sigurnosti da budućnost tih zemalja bude u Europskoj uniji, te će Austrija zagovarati stvaranje konkretne europske perspektive za sve zemlje zapadnog Balkana na temelju jasnih kriterija za njihova individualna postignuća i mjerljiv napredak, najavljuje Beč.
Austrijsko predsjedništvo će se, u cilju snaženja Europske unije i povjerenja u nju, zalagati za jačanja načela supsidijarnosti.
"Europska unija treba biti usredotočena na krupna pitanja koja traže zajednička rješenja a povući se u manjim gdje članice ili regije mogu donijeti kvalitetnije odluke", smatra austrijsko predsjedništvo. Takvim pristupom će se pokazati da se ozbiljno shvaćaju moto Europske unije "Jedinstveni u različitosti" i rasprava o budućnosti koja je u tijeku, posebice scenarij "Činiti manje a učinkovitije", poručuje Austrija.
Tijekom austrijskog predsjedanja trebao bi biti zaključen sporazum o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije i budućim odnosima dvije strane.
Među glavnim ciljevima predsjedanja Beč ističe da će ustrajavati na politikama digitalizacije i dovršenja jedinstvenog digitalnog tržišta kako bi se očuvala konkurentnost i održivost europskog gospodarstva.
U idućih pola godine vodit će se i pregovori o višegodišnjem proračunu EU-a za razdoblje nakon 2020., a kako ono dolazi u razdoblju pred izbore za Europski parlament u svibnju iduće godine Beč priželjkuje da se u tom razdoblju zaključi što više legislativnih prijedloga a sebe u tom procesu vidi kao "poštenog posrednika".
Brojna događanja u Austriji tijekom predsjedanja
U Austriji će se tijekom njenog predsjedanja održati oko 300 događanja, od ministarskih sastanaka do kulturnih priredbi, a povodom početka austrijskog predsjedanja u Beč 5. i 6. srpnja dolazi kolegij povjerenika Europske komisije na čelu s predsjednikom Jean-Claudeom Junckerom.
Austrijski ministar kulture, umjetnosti i medija i odnosa s EU-om Gernot Bluemel predstavio je ovoga tjedna u Beču program kulturnih događanja u sklopu austrijskog predsjedanja EU-om. Program obuhvaća tristotinjak priredbi u Austriji i 17 kulturnih manifestacija u Bruxellesu.
Uz ostalo u Bruxellesu će gostovati izložba "Klimt nije kraj - Kretanja u srednjoj Europi, 1914.-1938.".
Uz djela Gustava Klimta, Egona Schielea, Otta Wagnera, Kolomana Mosera, izložba uključuje i djela hrvatskih umjetnika Ivana Meštrovića, Vilka Gecana i Milivoja Uzelca. Izložba će u Bruxellesu biti otvorena od 21. rujna 2018. do 20. siječnja 2019.
Treće austrijsko predsjedanje
Beč predsjedništvo Europske unije preuzima treći put, a prethodno je predsjedao 1998. i 2006. godine. Na čelu Vijeća članice Unije se izmjenjuju svakih šest mjeseci, a tijekom tog razdoblja predsjedaju svim sastancima na svakoj razini u Vijeću osiguravajući kontinuitet rada Unije.
Članice koje predsjedaju usko surađuju u takozvanim"trojkama". U sustavu "trojki", ustanovljenom Lisabonskim ugovorom iz 2009., skupina od po tri članice utvrđuje dugoročne ciljeve i zajednički priprema program s glavnim pitanjima kojima će se baviti tijekom 16 mjeseci. Na temelju tog programa svaka od tri zemlje priprema svoj detaljniji šestomjesečni program.
Prije Austrije EU-om je predsjedala Bugarska, a prvi član aktualne "trojke" bila je Estonija.
Nakon Austrije predsjedanje u 2019. preuzimaju Rumunjska, zatim Finska te u prvoj polovici 2020. Hrvatska.