Tu je želju poduprla Europska komisija koja misli da je nakon donošenja niza novih zakona u EU-u posljednjih mjeseci, moguće dodatno smanjiti ispuštanje stakleničkih plinova u odnosu na obveze preuzete u Parizu krajem 2015.
Četrnaestero ministara Skupne za zaleni rast u koju ulaze Belgija, Danska, Španjolska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Velika Britanija, Slovenija i Švedska, sastalo se u ponedjeljak ujutro na rubu sastanka ministara okoliša u Luxembourgu.
Nisu objavili novi cilj u brojevima, ali pozivaju da se do 2030. premaši onaj o 40-postotnom smanjenju stakleničkih plinova, što je EU obećao kod ratifikacije Pariškog dogovora.
No po riječima europskog povjerenika za klimu i za energetiku Miguela Ariasa Canetea, Unija će sada "biti u položaju da do 2030. svoje ambicije (...) poveća na nešto više od 45 posto" tog smanjenja.
"Europska unija i dalje mora pokazivati put i biti primjer i zato mora biti među prvim potpisnicima Pariškog dogovora koji će povećati svoje ambicije na klimatskom polju, kako u vezi s dugoročnom strategijom za ugljičnu neutralnost do 2050. tako i s ciljevima do 2030.", rekao je francuski ministar Nicolas Hulot na javnoj raspravi u Luxembourgu.
"Ciljevi koje trenutačno postavljamo do 2030. u energetskom i u prometnom sektoru omogućuju nam automatski da povećamo obveze EU-a", istaknuo je Hulot.
Nakon potpisivanja dogovora o klimi, 28 zemalja je prilagodilo svoje zakone kako bi mogle ostvariti dogovorene ciljeve.