Uz ovacije i aplauz, festivalska publika ispratila je ansambl JDP-a, Nikolu Đurička, Bojana Dimitrijevića, Nikolu Rakočevića, Miloša Samolova, Joakima Tasića i Martu Bjelicu, koji su utjelovili fantastične apsurdne likove talijanskoga Nobelovca Darija Foa u komadu koji spaja vodvilj i politički teatar u punokrvnu suvremenu komediju del arte.
Uoči izvedbe festivalskoj je publici dobrodošlicu poželio ravnatelj Kerempuha Roman Šušković-Stipanović, koji je podsjetio na ulogu osnivača Dana satire Fadila Hadžića u povijesti kako toga teatra tako i samoga festivala, ali i na ulogu koju je u održavanju i neprekidnom podizanju ljestvice kvalitete festivalskog programa imao bivši dugogodišnji ravnatelj Duško Ljuština.
Festival će do 21. lipnja prikazati ukupno dvanaest predstava, izbor ponajboljih satiričnih ostvarenja u proteklih godinu dana iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, te Bosne i Hercegovine.
Njih je, među više od 70 prijavljenih odabrala ovogodišnja izbornica Željka Udovičić Pleština, a broj prijavljenih predstava, kako je istaknuo Šušković-Stipanović, neprijeporni je dokaz važnosti koju taj festival danas uživa na regionalnoj sceni.
Uz želje da svim posjetiteljima pruži puno radosti i smijeha, te najljepše uspomene, festival je otvorenim proglasila zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević.
Istaknula je kako joj je drago što on nosi ime Fadila Hadžića, u spomen na čovjeka koji se oduvijek vezuje uz Satiričko kazalište Kerempuh, "ali i u spomen na sve one suvremene autore, ali i autore iz bivših dana, koji su nas svojom satirom ne samo nasmijavali nego i upućivali na sve ono duboko i ljudsko u nama".
Svaka sličnost s današnjim vremenom – ne postoji!
Predstava "Slučajna smrt jednog anarhista" dokumentira stvaran slučaj Giuseppea Pinellija, željezničara iz Milana kojega je 1969. godine talijanska policija optužila za bombaški napad na banku. Bile su to Olovne godine u Italiji, kada je zemlju potresao val bombaških napada. Iza terorističkih akcija navodno su stajali ljevičarski ekstremisti i anarhisti, no na kraju se pokazalo da su velik broj tih napada zapravo izvodile ekstremno desničarske fašističke organizacije.
Pinelli je poginuo pošto je nakon brutalnog policijskog ispitivanja "pao" s prozora na četvrtom katu zgrade policije i to ravno pod noge novinarima na tiskovnoj konferenciji koja se upravo odvijala u dvorištu zgrade. Kasnije je oslobođen optužbi.
Fo, angažirani ljevičarski autor, radnju je smjestio tri tjedna nakon toga događaja vrativši se na "mjesto zločina" – u sobu gdje se odvijalo ispitivanje, a svoj je tekst, pun ironične kritike ondašnje talijanske korumpirane stvarnosti utjelovljene u sprezi policije i pravosuđa, utemeljio na dijelovima stvarnih sudskih zapisnika i podataka koje je prikupio iz talijanskih medija.
Glavni je lik Luđak, osvjedočeni psihijatrijski pacijent koji boluje od, kako sam kaže, histrionomanije, odnosno, ne može odoljeti porivu da se lažno predstavlja. Tako se pod optužbom za prevaru nađe na ispitivanju u policijskoj stanici, da bi se potom, igrom slučaja i prilike, prerušio u suca Vrhovnog suda iz Rima, poslanog da obavi reviziju policijskih postupanja u Pinellijevu slučaju.
Iz toga proizlazi urnebesna komedija zabune u odličnoj izvedbi glumačkog tima JDP-a predvođenog razigranim Nikolom Đuričkim, koji vješto prelazi iz groteske u ozbiljnost, pretvarajući u trenu lakrdiju u patos. Bojan Dimitrijević karikirani je upravnik policije na tragu montipajtonovskih gegova, a posebno oduševljava tečna jezična prilagodba prijevoda Ive Juriše.
Praizvedena 1970. godine, "Slučajna smrt jednog anarhista" hrabra je teatarska kritika ideološke desnice onodobne Italije koja još nije prošla kroz proces defašizacije. Farsa se, takoreći, napisala sama, kaže Luđak na samom početku predstave, uz znakovitu ironičnu poruku: Svaka sličnost s današnjim vremenom, naravno, gotovo da ne postoji.
Ponajbolje iz Hrvatske i regije
"Slučajna smrt jednog anarhista" prva je u nizu od ukupno 12 predstava ovogodišnjih Dana satire Fadila Hadžića, koje obilježava fokus na suvremeno dramsko pismo i adaptacije klasika, pri čemu se odabrane predstave, estetski raznolike, hrabro hvataju u koštac s problemima našega vremena i društva.
Sljedeća predstava u programu je, u srijedu 6. lipnja, "Ljubavni slučaj Fahrije F.", u režiji Zdravka Burića i produkciji zagrebačkog Teatra &TD, gdje predstava i igra. Slijedi, 8. lipnja, autorski projekt Bobe Jelčića "Govori glasnije!" u izvedbi domaćina festivala Satiričkog kazališta Kerempuh.
Na 42. Danima satire gostuje i komad Christophera Duranga "Za umrijet od smijeha" Teatra Rugantino i Kazališta Planet Art u režiji Marija Kovača (9. lipnja). U nedjelju 10. lipnja u Zagrebu će gostovati Zvezdara Teatar iz Beograda s jednom od najtraženijih predstava na beogradskoj kazališnoj sceni, "Korešpondencijom" Borislava Pekića u režiji Gorčina Stojanovića.
Narodno pozorište Subotica u Kerempuhu nastupa u utorak 12. lipnja s komadom "Kičma" suvremene njemačke dramatičarke Ingrid Lausund u režiji Veljka Mićunovića, a dan kasnije, u srijedu 13. lipnja, na pozornici Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM) igrat će "Aziz ili svadba koja je spasila Zapad" Predraga Lucića u režiji Dine Mustafića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) Split.
Program 14. i 15. lipnja donosi još dvije zagrebačke predstave, "Ponovno ujedinjenje dviju Koreja" (Paolo Magelli, GDK Gavella, Zagreb), i "Šest likova traži autora" (Oliver Frljić, Kerempuh).
Gostuje i Scena MESS iz Sarajeva s predstavom "What is Europe?" Andrasa Urbana (17. lipnja), na Danima će zaigrati i "Barufe", slovensko-hrvatsko-talijanska koprodukcija (18. lipnja), a posljednja predstava u programu je Moliereov "Građanin plemić" Mestnog gledališča ljubljanskog u režiji Eduarda Milera u utorak 19. lipnja.
Predstave će se natjecati za festivalske nagrade čija će dodjela u četvrtak, 21. lipnja svečano zaključiti ovogodišnje Dane satire, o čemu će odlučivati tročlani ocjenjivački sud koji čine novinarka i kazališna kritičarka Večernjeg lista Bojana Radović, dramski umjetnik Goran Grgić i dramatuginja Ana Prolić.