Ukupna vrijednost investicije je 21,74 milijuna eura, a kako se ističe u priopćenju ZEF-a, na taj način prvi put u Hrvatskoj građani, odnosno sadašnji i budući članovi ZEF-a, mogu uložiti u vjetroelektranu čime postaju njezini suvlasnici. Minimalni pojedinačni ulog je 2500 kuna, maksimalni 7,5 milijuna kuna, a očekuje se povrat na ulaganje u rasponu od 5,5 do 6,5 posto.
VE KOG ima potpisan dugoročni ugovor o otkupu s Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE), prema sustavu zajamčene godišnje indeksirane cijene otkupljene električne energije, za razdoblje od 14 godina od trenutka puštanja u puni pogon VE KOG-a, napominju iz ZEF-a.
"Ovaj i ostali energetski projekti koje ZEF planira u budućnosti doprinijet će razvoju obnovljivih izvora energije i energetskoj neovisnosti Hrvatske. Iza sebe već imamo pozitivno iskustvo našega člana, Zelene energetske zadruge, koja je novcem građana pokrenula izgradnju solarne elektrane na krovu Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci", kazao je upravitelj ZEF-a Goran Jeras.
Glavni projekt ZEF-a je pokretanje prve banke u Hrvatskoj koja će poslovati po načelima etičnog bankarstva, a kako ističu u priopćenju, taj projekt nije usredotočen na stvaranje ekstra profita, već radnih mjesta i infrastrukture.
"Cilj je angažirati stotine milijuna kuna naših vlastitih depozita, a onda i milijune eura iz europskih fondova, u razvojnim projektima kakav je i danas predstavljeno ulaganje u vjetroelektranu. To je i jedini put sprečavanja depopulacije jer građani zbog prezaduženosti i nedostatka povjerenja da je održiv razvoj moguć u Hrvatskoj, rješenja traže izvan nje", poručuju iz ZEF-a.
Panel o bankarstvu i njegovom budućem razvoju
Prije potpisivanja ugovora o kupnji vjetroelektrane, u Hrvatskoj obrtničkoj komori u organizaciji ZEF-a održana je i panel "Bankarski sustav u službi razvoja - analiza stanja i novi modeli", na kojoj se raspravljalo o ulozi bankarskog sustava u pokretanju gospodarstva i ekonomskog razvoja, kako u Hrvatskoj tako i na globalnoj razini.
Prodekan za znanost ZŠEM-a Boris Podobnik kazao je da je osnovni problem hrvatskog bankarskog sustava da je gotovo u potpunosti u stranim rukama pa stranci u velikoj mjeri kontroliraju naš rast i investicije.
Upozorio je da strane banke sada određuju i kakvi se krediti daju turizmu i poljoprivredi, a na taj način predestiniraju i hoće li naš turizam i poljoprivreda biti konkurentni, primjerice, talijanskom ili njemačkom.
Financijska analitičarka i direktorica tvrtke za savjetovanje u poslovanju BizVision Mihaela Grubišić Šeba kazala je da je razvoj hrvatskog bankarstva do sada obilježilo hipotekarno kreditiranje i kreditiranje uz državne garancije.
Kada je pak riječ o budućem razvoju bankarstva u Hrvatskoj, smatra da bi se posebna pozornost trebala posvetiti plasiranju viška štednje u financiranje lokalnih razvojnih projekata.
Kako je istaknuto na panelu, dva su glavna trenda u bankarstvu - digitalna banka i fintech rješenja. Za razliku od klasičnih banaka, ističe se, fintech tvrtke su usredotočene na potrošača koji traži transparentnost, jednostavnost, lakši pristup i niži trošak usluge.