Skup je organizirala voditeljica hrvatske delegacije EPP/HDZ u Europskom parlamentu (EP) i potpredsjednica odbora za vanjske poslove EP-a Dubravka Šuica.
Šuica je istaknula kako je danas na snazi 'Europa dviju brzina' po principu schengenske i euro zone, pri čemu je Hrvatska izvan obje zone.
"Tome težimo i to su nam dva najvažnija vanjskopolitička cilja. Pokušavamo se izjednačiti s ostalim članicama, a na tome kao zastupnica u Europskom parlamentu radim već duže vrijeme“, rekla je Šuica.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković smatra kako bi uvođenje Schengena imalo značajne posljedice na Dubrovnik. "Izdvojeni smo od matice zemlje i imamo zahtjevan teret prelaska granice. Schengen će donijeti puno dobra, prije svega u turizmu“, istaknuo je Franković.
Skuou su se video porukom obratili povjerenik EK za migracije, unutarnje poslove i državljanstvo Dimitris Avramopoulos i povjerenica EK za digitalnu ekonomiju i društvo Mariya Gabriel.
"Schengen je jedan od najvećih postignuća europskog projekta, ne samo politički. Ipak, neke su države posljednjih godina uvele privremene granične kontrole, a trebamo se potruditi da ne budu stalne. Posvećeni smo cilju slobodnog protoka ljudi unutar Europske unije“, izjavio je Avramopoulos.
Gabriel je istaknula kako Schengen nije samo riješio mobilnost, već i postao dio karaktera i simbol Europske unije kao mjesta mira, sigurnosti i prosperiteta građana.
Državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko Zgombić rekla je kako je zaštita vanjskih granica EU jedna od najvažnijih zadaća Hrvatske.
"Moramo uspostaviti sustav pune slobode i s maksimalnom sigurnosti, a da jedno ne ukida drugo. Očekujem da ćemo do kraja 2018. godine ispuniti sve tehničke uvjete za ulaz u schengenski sustav, a do kraja ovog mandata Europske komisije postati član tog sustava“, izjavila je.
Ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) Daniel Markić istaknuo je kako je posljednjih godina schengenski sporazum pod velikim pritiskom zbog pojave terorizma, masovnih migracija i organiziranih kriminalnih skupina.
"U rješevanju tih pojava obavještajna zajednica ima značajnu ulogu. Hrvatskoj je Schengen donio puno više dobrog, jer je omogućio snažniju međudržavnu suradnju. Ne smijemo dopustiti da nam teroristi nametnu povlačenje u izolaciju. Umjesto izolacije potrebna nam je suradnja.“, rekao je Markić.
Glavni ravnatelj policije Nikola Milina izjavio je kako se policija već godinama priprema za ispunjenje zahtjevnih tehničkih uvjeta za priključenje Schengenu, od zaštite podataka do upravljanja vanjskim granicama.
"Imamo iznimne rezultate u schengenskom informacijskom sustavu s preko 12 tisuća 'pogodaka' po pitanju osoba, vozila, isprava i predmeta, što je daleko više od europskog prosjeka. Europska komisija je preporučila naš model kao napredan“, rekao je Milina.
Načelnik Sektora za međunarodnu sigurnost i obrambenu suradnju ministarstva obrane Tomislav Galić istaknuo je kako je suradnja temeljni odgovor na prijetnje koje se javljaju. "Potrebna je dobra suradnja i međusobno povjerenje. Na razini EU i NATO-a razvija se tzv. vojni Schengen, odnosno učinkovitije vojne pokretljivosti“, rekao je Galić.
Stručnjak za međunarodnu sigurnost Vlatko Cvrtila podsjetio je kako je Europska unija prostor slobode, pravde i sigurnosti, ali kako je ravnotežu između svega toga teško postići. "Schengenski režim danas više naginje pitanju sigurnosti, nego slobode. Pomak nazad bilo je uvođenje kontrola, a smatralo se da toga više nikad neće biti. Odluka o ulasku Hrvatske u režim neće ovisiti samo u našim postignućima, već će biti i politička poruka, gdje možemo očekivati opstrukciju nekih država“, smatra Cvrtila.
Načelnik PU Dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević upoznao je sudionike s djelovanjem i ulogom najjužnije policijske uprave u očuvanju granice, a župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić nada se kako će ulazak Hrvatske u schengenski režim ući bez opstrukcija drugih država.