Prošle godine Hrvatska je dobila pet preporuka, a ove godine je to smanjeno na četiri, iako u sadržajnom smislu ima vrlo malo promjena.
U prvoj preporuci se traži jačanje fiskalnog okvira, što uključuje jačanje mandata i neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku, tijela zaduženog za praćenje provedbe Zakona o fiskalnoj odgovornosti.
U sklopu prve preporuke savjetuje se i uvođenje poreza na nekretnine na temelju njezine vrijednosti.
U odnosu na prošlu godinu, sada se ne spominje jačanje okvira za upravljanje javnim dugom, jer je u međuvremenu usvojena strategija upravljanja javnim dugom.
Pod fiskalnim okvirom podrazumijevaju se dva zakona, zakon o fiskalnoj odgovornosti koji već postoji i na njegovim izmjenama radi se već tri godine, a drugi je zakon o proračunu.
Hrvatska vlada je u nacionalnom programi reformi, koji je prihvatila i dostavila Komisiji krajem travnja, najavila da će izmjene i dopune prvog zakona biti obavljene u lipnju, a da će drugi, zakon o proračunu biti donesen u prosincu.
Stručnjaci Europske komisije koji su zaduženi za Hrvatsku ističu da u ovom trenutku, kada Hrvatska ima proračunski suficit, pitanje fiskalnog okvira nije goruće, ali može biti vrlo važno kada proračunski prihodi počnu stagnirati ili padati.
U drugoj preporuci se traži obeshrabrivanje ranog umirovljenja, ubrzanje prelaska na kasniji odlazak u mirovinu, usklađivanje mirovinskih odredbi za pojedine kategorije s općim mirovinskim pravilima.
U okviru druge preporuke također se traže rezultati u reformi sustava obrazovanja i vještina kako bi se poboljšala njegova kvaliteta i relevantnost za tržište kako za mlade tako i za odrasle ljude.
Također se preporučuje konsolidacija socijalnih davanja i poboljšanje njihovih sposobnosti za smanjenje siromaštva.
U trećoj preporuci traži se smanjenje rascjepkanosti i poboljšanje funkcionalne raspodjele nadležnosti u javnoj upravi i jačanje njezine sposobnosti na osmišljavanju i provedbi javnih politika.
Preporučuje se i uvođenje usklađenih okvira za plaće u javnoj upravi i uslugama u konzultacijama sa socijalnim partnerima.
U četvrtoj preporuci traži se poboljšanje korporativnog upravljanja u poduzećima u vlasništvu države i intenziviranje prodaje državnih poduzeća i neproduktivne imovine.
Traži se i znatno smanjenje tereta za poduzeća u pogledu parafiskalnih nameta i prevelikih i neučinkovitih zakonodavnih zahtjeva.
Preporučuje se i jačanje konkurentnosti u poslovnim uslugama i reguliranim profesijama te smanjenje trajanja sudskih postupaka i poboljšanje elektroničke komunikacije na sudovima.
Preporuke su dio proljetnog paketa Europskog semestra koje Komisija objavljuje svake godine u svibnju. Europski semestar je instrument na razini EU-a koji služi za koordinaciju ekonomskih politika zemalja članica.
Ekonomske preporuke prilagođene su potrebama svake zemlje članice kako bi im se pomoglo u jačanju stvaranja novih radnih mjesta, rasta i investicija uz istodobno zadržavanje zdravih javnih financija.
Preporuke su neka vrsta smjernica za postizanje ciljeva koji realno mogu biti ispunjeni u sljedećih 12 do 18 mjeseci.