Kako je istaknula direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković na novinskoj konferenciji, projekt je usmjeren prema potrošačima, ali isto tako radi se na stvaranju dodane vrijednosti proizvoda hrvatskog ribarstva.
"Komunikacija s potrošačima nam je iznimno važna, jer želimo mijenjati trendove u potrošnji ribe na domaćem tržištu", kazala je Marković, napomenuvši da su trendovi u tom sektoru pozitivni. Tako je lani ostvaren vanjskotrgovinski suficit od 46 milijuna eura, uz ukupan izvoz od 184 milijuna eura.
Ciljevi su tog projekta, izjavio je tajnik Udruženja ribarstva HGK Zoran Radan, pomoć u plasmanu proizvoda hrvatskog ribarstva u inozemstvu, povećanje potrošnje ribe na domaćem tržištu te jačanje imidža i stvaranje brenda koji će pridonijeti većem vrednovanju proizvoda ribarstva općenito.
Do sada se za aktivnosti projekta povuklo oko 6 milijuna iz EU fondova, a za nastavak kampanje očekuje se još desetak, istaknuto je na konferenciji za novinare. Sredstva se troše na nastup domaćih tvrtki u inozemstvu, a plasman proizvoda u izvoz se promovira i putem web portala na kojem je dostupan i registar izvoznika.
Kako bi se povećala potrošnja ribe u Hrvatskoj radi se na dodjeli znaka Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi, koji bi kupcima jamčio da se radi o proizvodu vrhunske kvalitete i hrvatskog porijekla.
"Želimo poručiti da riba iz Hrvatske dolazi iz održivog ribarstva te promovirati ribu kao visokonutritivnu namirnicu dobru za zdravlje“, naglasio je Radan.
Predsjednik Grupacije akvakulture HGK Goran Markulin rekao je da je hrvatsko ribarstvo uglavnom izvozno orijentirano, a glavnina proizvoda ide na EU tržište (Italija, Slovenija, Španjolska) i u Japan.
Najznačajniji izvozni proizvodi su pritom tuna, brancin, orada i šaran iz uzgoja, svježa i smrznuta sitna plava riba iz ulova te proizvodi iz prerade (riblje konzerve i slani inćuni).
"Hrvatska zaostaje u konzumaciji ribe u odnosu na zemlje EU. Kod nas se troši oko 10 kilograma po glavi stanovnika, a u EU 20 kilograma i više, što govori da ima potencijala za povećanje potrošnje", istaknuo je Markulin.
Kazao je i kako je hrvatska riba u inozemstvu prepoznata kao kvalitetan proizvod, što omogućava da se svake godine podiže proizvodnja. Po uzgoju tune Hrvatska je na trećem mjestu u EU, pri vrhu je i po uzgoju orade i brancina, i u tom smislu je poticanje konzumacije ribe dobro i za razvoj industrije i za zapošljavanje, ocjenjuje Markulin.
I predsjednik Grupacije ribolova HGK Ivan Birkić smatra da je važno podići potrošnju ribe na puno veću razinu od trenutne, dok je predsjednica Sekcije za toplovodni uzgoj HGK Ksenija Vukman poručila je kako je taj projekt za proizvođače vrlo važan iz više aspekata.
"Slatkovodni uzgoj je bio u teškoj situaciji, ali zadnjih godina se sve više investira u obnovu ribnjaka, a tu nam pomažu i sredstva iz EU fondova. Potrošnja slatkovodne ribe sudjeluje sa tek 1 do 2 kilograma u onom prosjeku od 10 kilograma po glavi stanovnika i nadam se da će ta brojka rasti“, kazala je Vukman.
Pomoćnik ministra poljoprivrede Ante Mišura je istaknuo kako se potrošnja ribe ne može povećati samo pričom već treba sustavno raditi na tome, educirati građane, a posebice mlade da mijenjaju prehrambene navike i konzumiraju više ribe.
U sklopu projekta u petak će se na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića od 11 do 18 sati održati manifestacija "Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi", na kojoj će građani na štandovima moći vidjeti pripremu i besplatno kušati proizvode hrvatskog ribarstva.