"Muzeji su svjesni da živimo u digitalnom dobu koje nam nameće sasvim drugačiji oblik komunikacije među muzejima, ali i komuniciranja baštinskih sadržaja", rekla je voditeljica projekta Tončika Cukrov, u ime Muzejskog dokumentacijskog centra koji organizira manifestaciju proteklih 38 godina.
Na konferenciji za novinare najavila je da će muzeji ove godine pokazati što kreativno nude u interpretacijskom i prezentacijskom smislu, kao i u korištenju novih tehnologija, od računala i pametnih telefona do društvenih mreža, kako bi se posjetitelj osjećao ugodno, zabavljeno i educirano, da ga sadržaj zainteresira iako nije stručnjak.
"Danas više ne možemo reći da je muzej hram kao nekada, digitalno doba je stavilo nove izazove pred nas i muzeji se obraćaju suvremenom posjetitelju, publici koja je potpuno drugačija nego što je bila ranije", istaknula je.
Hiper-povezanost muzeja je termin koji u posljednjih petnaestak godina označava komunikaciju digitalnog doba, gdje su muzeji aktivni u društvu i mjesto su inkluzije za kulturne, obrazovne i socijalno-komunikacijske potrebe korisnika.
Na Međunarodni dan muzeja posjetitelji će, uz besplatan ulaz, imati priliku saznati, među ostalim, kako napraviti animaciju s poznatim povijesnim likovima iz prošlosti Hrvatske, kako 'lađariti' u muzeju, koje se kratke priče s audio vodiča o lokalitetu rijeke Ljuta u Konavlima mogu preslušati na osobnom telefonu ili tabletu, što rade migranti u Tehničkom muzeju "Nikola Tesla", koji su novi pristupi u komunikaciji hrvatske književne baštine te zašto su muzeji izašli na ulicu.
U skladu s temom Muzejski dokumentacijski centar će objaviti svoje nove mrežne stranice "Književna baština u muzejima" s vodičem kroz muzeje i zbirke koji posjeduju pojedine predmete ili pak cjelovite ostavštine književnika.
Korisnicima će u imaginarnom virtualnom muzeju moći razgledati petstotinjak različitih predmeta 261 književnika, unutar 602 muzeja i srodnih baštinskih ustanova, kao i popis petstotinjak referenci o različitim publikacijama, izložbama i projektima kojima je književna baština promovirana.
Hrvatski povijesni muzej u Zagrebu organizira radionicu izrade animiranog filma tehnikom stop animacije na temu ilustriranih povijesnih osoba za najmlađu publiku. Radionica počinje izradom scenarija, povezan je s aktualnom izložbom "Nedostupna baština" i temelji se na ilustracijama koje je za izložbu napravio Milan Trenc.
Muzeji i galerije Konavala predstavit će audio vodič s kratkim pričama o lokalitetu rijeke Ljuta, koji je moguće preslušavati s osobnih telefona ili preko tableta koji se posuđuju na samom lokalitetu. Organizirat će i šetnju lokalitetom uz slušanje audio vodiča.
Muzej Lapidarium iz Novigrada donosi tri izložbe koja je svaka za sebe usmjerena na čovjeka i njegov život u obilju i u virtualnom dijalogu - "AKT Barbara Luisi", "Feat Treatt" i "Grčki dnevnik" Bojana Mrđenovića i Stipana Tadića.
Tehnički muzej "Nikola Tesla" predstavlja na taj dan projekt "Nikola Tesla. Migrant", koji je osmišljen s ciljem da se taj zagrebački muzej pozicionira kao mjesto interkulturalnog dijaloga i susreta te okuplja sve one koji doprinose razvoju i distribuciji tehnoloških inovacija kojima se nastoji ublažiti aktualna izbjeglička i humanitarna kriza.
Organizira i tribinu na temu "Tehnologija i migranti/izbjeglice" na kojoj će se govoriti o tome u kojoj mjeri migranti i izbjeglice utječu na razvoj tehnologije, bi li tehnološki razvoj bio isti bez njih i u kojoj im mjeri tehnologija pomaže ili odmaže.
U aktualnom 'tjednu muzeja', kada se obilježava i Europska noć muzeja, traje i manifestacija "Muzeji izvan muzeja" u kojoj sudjeluju Hrvatski prirodoslovni muzej, Arheološki muzej u Zagrebu, Muzej za umjetnost i obrt, Muzej suvremene umjetnosti i Tehnički muzej "Nikola Tesla" te 23. Edukativno-muzejska akcija Hrvatskog muzejskog društva "Lađa", kojoj je ove godine domaćin Gradski muzej Karlovac.
Detaljan program manifestacije nalazi se na web stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra.