Idejnu nit ovogodišnjega ZBF-a, sažetu u krilatici "Selfie kultura – mit i stvarnost" koja u fokus stavlja promišljanje modernih tehnologija u kontekstu opsesivne okrenutosti prema sebi kao ključnog obilježja suvremenosti, predstavila je na konferenciji za novinare u četvrtak u MUO-u direktorica ZBF-a Petra Ljevak.
Istaknula je kako je festival osnovan u uvjerenju da su književnosti i umjetnost temelj svakog kvalitetnog društva te na ideji susreta i zbližavanja pisaca, umjetnika, kulturnjaka i njihove publike – susreta koji inspirira, zabavlja te potiče na raspravu i kreiranje novih vrijednosti.
"Ovaj festival počiva na jednostavnoj ideji, a to je ideja povezivanja autora i čitatelja. Njegov je cilj promocija knjiga, čitanja, ukazivanje na važnost čitanja, kako za pojedinca tako i za društvo u cjelini", rekla je Ljevak.
S time na umu, organizatori se trude svake godine koncipirati program koji će se baviti aktualnim društvenim temama i posredstvom knjiga o njima raspravljati, napomenula je, a u doba inflacije informacija, "čitanje knjiga važnije je nego ikad prije - ono postaje alat sustavnog promišljanja o intimnim i javnim temama, produbljuje našu sposobnost empatije i tolerancije i upućuje na razvoj demokratskih vrijednosti".
Stoga se kao tema ovogodišnjeg ZBF-a prirodno nametnula ona o selfie kulturi, a u tome okviru u sklopu festivalskih događanja razvit će se i rasprava o budućnosti medija koji su se fragmentirali i izgubili vjerodostojnost, o suživotu s umjetnom inteligencijom, budućnosti obrazovanja u doba filtriranja.
Panel diskusije kao središnje mjesto susreta i propitivanja
O tome će na festivalu, kako je istaknula koordinatorica programa Ivana Bodrožić, raspravljati brojni strani i domaći gosti, autori, pisci, novinari, publicisti, teoretičari, znanstvenici, i to na panel diskusijama koje su se dosad pokazale odličnim posrednikom ispunjenja misije festivala, a to je poticanje konstruktivnog razgovora kroz susret autora i publike.
Iz toga je ove godine izrastao program koji je "i kompleksniji i jednostavniji nego ikad", ocijenila je Bodrožić, a kao neke od tema o kojima će se na festivalu razgovarati navela je "Narcisoidnost – virus moderne tehnologije", "Fake News – mediji u doba alternativnih činjenica", "Tiranija izbora – obrazovanje u doba filtriranja", "Siri, how do you feel? – umjetna inteligencija i moral", te "Dickens na Twitteru – književnost i tehnologija".
Potaknuti porastom popularnosti hrvatske književnosti, ali i temom ovogodišnjeg festivala, organizatori su odlučili iskoristiti već uspostavljanu festivalsku platformu za daljnju popularizaciju domaće književne produkcije. Stoga će, nakon što je dosad predstavio književnosti zemalja partnera Švedske, Irske te Austrije, ove godine u posebnom fokusu festivala biti hrvatski autori i njihove knjige.
Suradnica na programu Diana Matulić najavila je program "Svježe i domaće", koji među ostalim donosi predstavljanje novog romana Drage Hedla "Vrijeme seksa u doba nevinosti" (Naklada Ljevak), te proznoga prvijenca novinarke Ivane Dragičević "Nejednaki" (Naklada Ljevak).
Matulić je izdvojila i predstavljanje romana Dražena Ilinčića "Neobičan slučaj novinara N." (OceanMore), debitantskoga romana Darija Harjačeka "Sanjica Lacković" (OceanMore), te publicističke knjige "Točna boja neba" (Naklada Ljevak) svjetski priznatog hrvatskog znanstvenika Igora Rudana.
Rudan će na ZBF-u održati i predavanje "Deset načina na koje znanost i tehnologija mijenjaju život u 21. stoljeću", a u panel diskusijama, predavanjima, predstavljanjima knjiga od domaćih će imena sudjelovati i Tanja Mravak, Boris Jokić, Željka Matijašević, Morana Kasapović, Ivica Đikić, Kruno Lokotar, Boris Rašeta, Alen Brlek, Jan Šnajder, Luka Perušić, Lidija Dimkovska, Vanda Mikšić, Ivica Puljak, Nikša Gopčević, Borna Sor i Petar Štefanić.
Julija Donaldson kao zvijezda dječjeg programa
Od promocija inozemnih gostiju izdvajaju se pak "Zar ne znaš tko sam ja? Povijest arogancije" (TIM Press) finskog novinara Arija Turunena, grafički roman "Zenobija" (Sandorf) danskog autorskog dua Mortena Dürra i Larsa Hornemana, roman "Prosječni indeks sreće" (Ljevak) Portugalca Davida Machada, "Internet nije odgovor" (Ljevak) britansko-američkog pisca Andrewa Keena, te "Tiranija izbora" (Fraktura) slovenske teoretičarke psihoanalize i sociologinje Renate Salecl.
Kao jednu od zvijezda 4. ZBF-a Bodrožić je najavila Juliju Donaldson, britansku književnicu za djecu i autoricu nekih od najpoznatijih i najnagrađivanijih slikovnica današnjice. Među njima su suvremeni klasici kao što su "Grubzon" i "Grubzonovo dijete", prodani u više od 17 milijuna primjeraka i prevedeni na čak 75 svjetskih jezika.
Program za najmlađe i ove godine donosi niz susreta s domaćim autorima, u kojemu će još gostovati Sanja Polak, Biserka Balenović, Jasminka Tihi-Stepanić i Mirjana Mrkela.
Spikigin, odvaljivanje poezijom, koncerti i nagrada Balkan Noir
ZBF i ove godine ima Poseban program, u sklopu kojega će se održati i popularan ciklus pripovijedanja Spikigin, dok će književni klub Booksa ugostiti program pjesnikinje Sanje Baković "Odvalimo se poezijom", a Matulić je posebno istaknula i koncerte s nastupima Dua Small Change na otvorenju, te U pol' 9 kod Sabe na zatvaranju festivala.
Kao i svake, i ove godine na festivalu će se održati dodjela nagrade za najpopularniji roman godine biblioteke Balkan Noir 24sata i Expressa koja objavljuje kriminalističke romane iz pera hrvatskih (ili regionalnih) autora.
Sve se već četvrtu godinu zaredom odvija u jedinstvenom ambijentu MUO-a u samome srcu Zagreba. Ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović istaknuo je kako je riječ o izazovnoj i kvalitetnoj suradnji, ocijenivši ZBF jednim od najbitnijih događanja u sklopu MUO-ve izložbe "Šezdesete u Hrvatskoj – mit i stvarnost", uz poruku: "MUO i ZBF vole se očigledno javno!".
Pokrovitelji festivala su Ministarstvo kulture RH i Grad Zagreb.