Iz Zagrebačkog speleološkog saveza u ponedjeljak su podsjetili kako je taj savez u posljednje tri godine organizirao deset akcija čišćenja u kojima je iz dubokih jama izvađeno 30-ak kubika otpada.
Speleolozima su na terenu pomagale institucije i ustanove koje su problem zagađenja podzemlja prepoznale kao vlastiti. Ponajviše se to odnosi na manje gradove, općine i njihova komunalna poduzeća, javne ustanove za zaštitu prirode, a posebno javne vatrogasne postrojbe i protueksplozijsku postrojbu MUP-a jer se u jamama često nalaze minsko-eksplozivna sredstva, stoji u priopćenju.
Održano je više desetina predavanja u školama i fakultetima diljem Hrvatske, a zahvaljujući hrvatskim speleolozima i Zagrebačkom speleološkom savezu taj problem je prvi puta uvršten u nacionalni Plan gospodarenja otpadom i Informacijski sustav zaštite prirode.
Osim što je rad Zagrebačkog speleološkog saveza prepoznat 2016. kad mu je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike dodijelilo državnu nagradu za najbolji projekt u području zaštite okoliša, samo godinu kasnije, hrvatski ekološki projekt "Čisto podzemlje" stao uz bok najboljim svjetskim projektima u području zaštite planina kad ga je Međunarodna federacija planinarskih saveza (UIAA) proglasila jednim od samo 22 najbolja svjetska inovativna i izvrsna projekta u području zaštite planina.
Borba za zdravlje - otpad iz jama završava u čaši vode na stolu
Iz Zagrebačkog speleološkog saveza naglašavaju kako su glavni uzroci zagađivanja podzemlja nedovoljna svijest stanovnika krša koji odlažu otpad na neprimjeren način, ali i nerazvijen i neučinkovit sustav gospodarenja otpadom.
"Voda u kršu kreće se brzo pa nema mogućnosti njenog pročišćavanja pa štetni sastojci mogu lako zagaditi vodocrpilišta i pitku vodu na većim područjima", ističu speleolozi.
Temeljna poruka zagrebačkih speleologa i "Čistog podzemlja" je da se zaustavi zagađenje hrvatskih špilja i jama jer su one prirodna veza između površinskih i podzemnih voda.
"Što bacimo u naše ponore, prije ili kasnije, popit ćemo u čaši vode na vlastitom stolu", upozoravaju.
"Čisto podzemlje" je volonterski projekt kojega je 2015. pokrenuo Zagrebački speleološki savez u suradnji s 20-tak speleoloških udruga, a bavi se popularizacijom problema divljih deponija otpada u podzemlju.
U hrvatskom kršu dosad je zabilježeno više od 700 ilegalnih odlagališta koja ugrožavaju georaznolikost, jedinstvenu faunu i važne zalihe podzemne pitke vode. Hrvatsko je podzemlje u svjetskim razmjerima jedinstveno po raznolikosti podzemne faune, a podzemni vodonosnici jedni su od izdašnijih u Europi. Krške jame su kolektori vode, a ako su one onečišćene, pitka voda ispire se preko otpada i prolazi do naših vodocrpilišta, izvora, potoka i rijeka, ističu speleolozi u priopćenju.