Motorički simptomi Parkinsonove bolesti su drhtavica ruku i nogu, usporenost pri obavljanju svakodnevnih radnja, zakočenost pojedinih dijelova tijela, nestabilnost.
Premda je riječ o neurodegenerativnoj bolesti, ona uz motoričke uzrokuje kognitivne, psihijatrijske, autonomne i senzorne poremećaje.
Najrašireniji psihijatrijski poremećaj u ovom slučaju je depresija koja se javlja u 40 posto oboljelih, a u otprilike isto toliko bolesnika razvija se demencija. Kod mnogih je pacijenata prisutan i stalan osjećaj tjeskobe.
Udruga njemačkih neurologa (BDN) podsjeća na dobre rezultate liječenja anksioznosti i depresije kognitivno bihevioralnom terapijom, a u težim se slučajevima propisuju lijekovi, poput antidepresiva. Uz redovitu tjelovježbu i fizikalnu terapiju kod većine bolesnika simptomi ovih psihijatrijskih poremećaja se poboljšavaju.
Njemački neurolozi preporučuju i druge fizičke aktivnosti, šetnju, bavljenje jogom, meditacijom, plesom, a pomaže i muzikoterapija.
Još jedan od netipičnih simptoma Parkinsonove bolesti je poremećaj spavanja.
U rješavanju poremećaja spavanja važno je voditi računa o odgovarajućoj higijeni spavanja, o odlasku na spavanje i buđenju po mogućnosti u isto vrijeme, o kvalitetnom krevetu i jastuku, prikladnoj temperaturi prostorije, izbjegavanju kasnih i obilnih obroka, izbjegavanju uznemirujućih tv sadržaja prije spavanja, meditaciji, slušanju opuštajuće glazbe...
Njemački liječnici ističu da je vrlo važno što ranije prepoznati sve navedene simptome. Informacije o simptomima treba prikupiti od samog bolesnika, ali i od članova njegove obitelji, odnosno njegovatelja.
U liječenju je potrebno individualno pristupiti svakom bolesniku, ovisno o njegovoj dobi i stupnju težine bolesti te je iznimno važno oboljelima pružiti maksimalnu potporu, što se očekuje od liječnika i od članova obitelji.