Predstavnici gradskih vlasti utvrđenih hrvatskih gradova, stručnjaci iz područja kulture i zaštite kulturne baštine iz Europe, nositelji UNESCO-ove katedre u području urbanog očuvanja i obnove na radonici razmjenjuju iskustva o povijesno urbanim krajolicima i održivom upravljanju takvim područjima.
Glavni konzervator za nepokretnu kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture Tomislav Petrinac rekao je da većina hrvatskih gradova ima fortifikacijske sustave naslijeđene iz prošlosti. "Uvijek je pitanje održavanja i obnove, a konzervatori ne mogu sami odraditi taj zadatak", rekao je.
"Fortifikacije treba uključiti u suvremeni život, a da pritom ostanu sačuvana temeljna svojstva i da u urbanom krajoliku čine dominantan prizor", istaknuo je i dodao da je očuvanje uvijek na prvome mjestu jer se inače gubi smisao projekta revitalizacije.
Šibensko-kninski župan Goran Pauk rekao je kako je čast ugostiti takvu radionicu s toliko stručnjaka.
"Bit će ovo stručna rasprava o svemu što se tiče ovakvih spomenika, o svemu što treba napraviti da bismo ih sačuvali i što treba iskoristiti kako bismo ih pokazali u pravome svjetlu. To što se okupilo mnogo stručnjaka iz svih krajeva svijeta ovaj grad čini još posebnijim“, rekao je župan Pauk.
Šibenski gradonačelnik Željko Burić istaknuo je zadovoljstvo brigom za povijesnu i kulturnu baštinu.
"Posebno mi je zadovoljstvo pozdraviti vas u gradu koji nosi titulu najstarijega samorodnog hrvatskog grada koji je prošle godine proslavio 950. obljetnicu prvog spomena. Ovo je grad koji je nakon niza vremenitih povijesnih prevrtanja upravo zahvaljujući kulturi, povijesnom i nacionalnom naslijeđu, zahvaljujući činjenici da je Hrvatska postala 28. članica EU-a, uspjeli smo tim novcem obnoviti kulturno-povijesno naslijeđe i to prezentirati svijetu“, rekao je Burić.
Podsjetio je da Šibenik ima jedinstven fortifikacijski sustav, četiri hrvatska i šibenska bisera, tvrđave sv. Mihovila, sv. Ivana i Barone te sv. Nikole, koja je odnedavno pod UNESCO-ovom zaštitom.
"To će pridonijeti afirmaciji svih hrvatskih gradova na dalmatinskoj obali“, zaključio je Burić.
Anita Babačić-Ajduk iz Javne ustanove Prirode Šibensko-kninske županije, koja je jedan od nositelja projekta, rekla je da će radionica pomoći u izradi plana za upravljanje Tvrđavom sv. Nikole.
"Ovo su na neki način radne konzultacije s obzirom na to da smo novi u ovome pa očekujemo razmjenu iskustava. Do kraja 2019. godine imamo zadatak napraviti plan upravljanja pa će taj dio biti posebno zanimljiv, a sutra idemo u obilazak sv. Nikole kako bi se i ovi svjetski stručnjaci uvjerili zašto je naša tvrđava vrijedna“, istaknula je Babačić-Ajduk.
Zaključeno je da su tvrđave građene kao komunalna infrastruktura, zbog čega menadžment treba planirati zajedno s lokalnim upravama, s čim se slaže i šibenski konzervator Ivo Glavaš.
"Suština UNESCO-ove zaštite je sustavno i održivo upravljanje, a mora se donijeti i plan upravljanja za svaki objekt. Za Tvrđavu sv. Nikole krajnji rok je 2019. godina. U tom upravljanju ne sudjeluju samo konzervatori, arheolozi i povjesničari, nego i lokalna zajednica kao što su lokalne institucije, i tu se onda sastavlja menadžment plan“, rekao je konzervator Ivo Glavaš, koji je vidio sličan plan, onaj za Hadrijanov zid, ističući kako je to dio standardne procedure kod tzv. baštinske arhitekture.