Pitanje granice na irskom otoku jedno je od najtežih koje se nametnulo nakon što se Velika Britanija odlučila za tzv. "tvrdi Brexit", izlazak iz jedinstvenog europskog tržišta i iz carinske unije.
Prema mirovnom sporazumu potpisanom na Veliki petak 1998. ukinute su kontrole i granica između Velike Britanije i Republike Irske postala je praktički nevidljiva.
To je bez problema funkcioniralo s obzirom da su i Velika Britanija i Republika Irska kao članice EU-a bile dio jedinstvenog europskog tržišta i carinske unije, ali problemi nastaju kada se jedna država odluči na izlazak.
Kako su obje strane istaknule da ne žele ugroziti irski mirovni proces, poglavito Sporazum na Veliki petak, potrebno je naći inovativno rješenje kako bi se izbjegla tvrda granica na irskom otoku.
Kao izlaz iz te situacije, Komisija predlaže da se Sjeverna Irska i dalje smatra dijelom carinske unije na kojem bi vrijedile sve odredbe EU-a.
"Teritorij Sjeverne Irske, isključujući teritorijalne vode Ujedinjene Kraljevine, smatrat će se dijelom carinskog područja EU-a", kaže se u nacrtu sporazuma.
Na to je odmah reagirala britanska premijerka Theresa May koja je u britanskom parlamentu izjavila da nijedna vlada neće nikad prihvatiti sporazum koji bi doveo u pitanje ustavni poredak Velike Britanije.
"Prijedlog sporazuma koji je objavila Europska komisija, kada bi se proveo, ugrozio bi jedinstveno britansko tržište i ustavni poredak Ujedinjene Kraljevine stvaranjem carinske i administrativne granice u Irskom moru, što nijedan premijer neće prihvatiti", May.
Glavni europski pregovorač Michel Barnier rekao je da je moguće i drukčije rješenje ako Velika Britanija predloži nešto bolje. "Ovo ne bi trebalo biti iznenađenje za Veliku Britaniju", rekao je Barnier, dodajući da se svakodnevni život uz granicu na irskom otoku "treba nastaviti kao i dosad".
Naglasio je da na prijedlog ne treba gledati kao na provokaciju, nego da je riječ o pragmatičnom rješenju za vrlo kompliciran problem. "Ne pokušavam nikoga provocirati. Poznajem institucionalni i ustavni poredak Velike Britanije i svi ga moramo poštovati. Pokušavamo na praktičan i pragmatičan način u oviru zakona pronaći rješenje", rekao je Barnier.
Nacrt sporazuma o izlasku Velike Britanije predstavlja pravno uobličen tekst političkog dogovora koji je postignut između EU-a i Velike Britanije u prosincu prošle godine, tijekom prve faze pregovora o Brexitu.
Sporazum o izlasku sastoji se od šest dijelova, uključujući uvodne odredbe, prava građana i ostala pitanja povezana s povlačenjem, kao što je roba koja je stavljena na tržište prije povlačenja, financijska nagodba, prijelazna rješenja i institucionalne odredbe, te protokol o Irskoj / Sjevernoj Irskoj.
Sporazum bi trebao biti dogovoren do jeseni ako se želi ostaviti dovoljno vremena za njegovu ratifikaciju u zemljama članicama EU-a i u Velikoj Britaniji, koja napušta EU 30. ožujka 2019.
"Želimo li da ovi pregovori uspiju, a ja to želim, onda moramo ubrzati", rekao je Barnier dodajući da je ostalo još samo 13 mjeseci do Brexita.
Nacrt sporazuma sadrži i prijedlog pravila za prijelazno razdoblje koje je tražila Velika Britanija za razdoblje od datuma izlaska iz EU-a do sklapanja sporazuma o budućim odnosima.
Prijelazno razdoblje je zatraženo kako bi se britanskom gospodarstvu omogućilo da se pripremi na nove okolnosti i izbjegnu posljedice nagle promjene institucionalnog i zakonskog okvira. Za to vrijeme Velika Britanija, iako izvan EU-a, poštovala europsko zakonodavstvo.
EU je predložila da prijelazno razdoblje traje do kraja 2020. godine kada istječe sadašnje sedmogodišnje proračunsko razdoblje u EU-u.
Barnier je rekao kako mu se čini da bi London htio da to prijelazno razdoblje traje neograničeno, što nije moguće.
EU predlaže da građani EU-a koji se dosele u Veliku Britaniju za vrijeme prijelaznog razdoblja imaju ista prava kao i oni koji su tamo došli za vrijeme dok je Britanija bila članica, što se sigurno neće svidjeti britanskoj vladi.
Uz sporazum o izlasku dvije bi strane trebale dogovoriti političku deklaraciju u kojoj bi dale obrise budućih odnosa.
Pregovori o budućim odnosima još nisu ni započeli, a EU zamjera Britaniji da s tim odugovlači.
EU namjerava objaviti svoja stajališta o budućim odnosima na summitu čelnika zemalja članica EU-a 22. i 23. ožujka.
Theresa May bi o tome mogla govoriti u svom govoru koji je najavljen za petak.