Na skupu, koji se održava u Hrvatskom državnom arhivu, okupilo se oko dvije stotine učitelja, nastavnika, odgojitelja, ravnatelja osnovnih i srednjih škola te drugih predstavnika odgojno-obrazovnog sustava Republike Hrvatske.
Prezentacijom bogatstva i raznolikosti hrvatske kulturne baštine kao dijela mozaika zajedničke europske baštine, kroz predavanja iz područja književnosti, arhitekture, filma, glazbe, povijesti umjetnosti i kazališta te geografsko-prostornih tema i novih tehnologija, nastoji se i ukazati na potencijalne korake kako bi kulturna baština bila zaštićena i ostala dijelom naše suvremenosti.
Predavanje Deana Dude posvećeno je definiciji kulture i selektivnoj tradiciji, Sibile Petlevski inovativnoj metodologiji istraživanja i očuvanja kulturne baštine kao doprinos kreativne pedagogije, Dine Milinovića kulturnoj baštini kao tangenti identiteta i turizma, Nikice Gilića važnosti hrvatske filmske baštine, Predraga Palea tome je li kulturna baština trošak ili investicija, a Tvrtko Zebec će dati etnomuzikološku perspektivu baštine.
Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković-Pečenković rekla je na otvorenju kako su uvidi odabranih predavača relevantni iz teorijske i praktične perspektive, odnosno, oni kulturnu baštinu istražuju i bave se njome kao dijelom naše suvremenosti.
"S obzirom da je kulturna baština upisana je u našu prošlost, sadašnjost i budućnost te obuhvaća različitosti, materijalnih i nematerijalnih dobara samo po sebi je razumljivo da je i veći dio odgojno-obrazovnog sustava. Škola je važno mjesto gdje se poštuje važnost baštine kao nacionalnog, ali i općeg dobra", istaknula je.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek smatra kako Europska godina kulture pruža jedinstvenu priliku za znatne pomake na području obrazovanja o kulturnoj baštini koji se mogu postići sinergijom stručnih potencijala i suradnjom Ministarstva znanosti i obrazovanja, Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva kulture.
"Skupom se želi istaknuti važnost kulturne baštine u procesu izgradnje snažnijeg društva i osvijestiti obveza koju nam neprocjenjiva vrijednost baštine ostavlja u zadatak, a to je da potaknemo djecu i mlade na zaštitu i očuvanje onoga što im je ostavljeno u nasljeđe", ocijenila je.
Obuljen Koržinek je rekla kako Ministarstvo kulture u sklopu aktivnosti poticanja obrazovanja o baštini, među ostalim, provodi program Ruksak pun kulture, a tijekom 2018. organizirat će i brojne manifestacije i projekte kojima se želi predstaviti bogatstvo i raznolikost hrvatske kulturne baštine.
Najavila je da će se tijekom jeseni organizirati sličan skup na kojem će se prezentiranti novo izdanje UNESCO-vog Priručnika za učitelje i nastavnike "Svjetska baština u rukama mladih".
Zamjenica gradonačelnika grada Zagreba Jelena Pavičić Vukičević ustvrdila je kako je Grad Zagreb svjestan i ponosan na svoju kulturnu baštinu i ulaže velika sredstva u njezino očuvanje i prezentiranje svim naraštajima.
"Spomenici, vrtovi, parkovi, perivoji, sve to čini identitet određene sredine, pa i Zagreba, koji je prepoznatljiv po vizurama iznimnih baštinskih objekata", rekla je. "Briga o kulturnoj baštini i nizu kulturnih događaja i manifestacija jedan je od razloga zašto se u Zagrebu udvostručio broj turista, a trećina njih su tzv. kulturni turisti, oni privučeni kulturnom ponudom grada, čemu su osobito doprinijele ustanove koje skrbe o baštini", dodala je.
Pavičić Vukičević je rekla i kako je krajem prošle godine u Zagrebu registrirano 619 objekata nepokretne kulturne baštine, 284 pokretne kulturne baštine, deset nematerijalnih kulturnih dobara, a čuvaju se i objekti industrijske baštine.
U uvodnom dijelu skupa Miroslav Mićanović iz Agencije za odgoj i obrazovanje, rekao je kako taj skup govori o važnosti zajedničkog posla oko nasljeđa baštine, ali i nas samih, naše uloge, egzistencije, jezika, kulture, identiteta.