AHF je kao najveća hotelsko-investicijska konferencija u jugoistočnoj Europi u svom šestom izdanju iznova okupio najvažnije domaće i svjetske 'igrače' hotelijerskog biznisa, njih oko 350, među kojima i predstavnike velikih globalnih hotelskih lanaca Accor, Belmond, Hilton, Starwood i druge, kao i investicijskih fondova, poput Starwood Capitala, Morgan Stanleya i drugih.
Ocijenivši da Hrvatska za investicije u hotele nije dobro planirala niti iskoristila povoljnu tržišnu situaciju, a zbog nepovoljnih prilika u kojima su se u prošle dvije-tri godine našli neki njezini turistički konkurenti, Franolić je na Forumu naglasila da je tu situaciju mogla i trebala iskoristiti za investicije, te da se upravo zato Forum i održava ove godine pod motom "Naša vlastita odgovornost".
"To se ne odnosi samo na Hrvatsku, nego praktički na sve zemlje koje razvijaju turizam, koje same moraju znati što i koliko žele i za to biti odgovorne, uključujući i državu i hotelsko-turistički ili bilo koji drugi sektor. Nažalost tu povoljnu tržišnu situaciju jako povoljnog i dostupnog kapitala u zadnje dvije-tri godine nismo iskoristili, što se vidi i po hrvatskom hotelskom proizvodu u kojemu nema puno novosti niti je postao prepoznatljiviji", kazala je Franolić.
Dodala je da unatoč brojnim zainteresiranima iz svijeta u hrvatskom hotelijerstvu još uvijek nema puno velikih stranih investicija.
Razlog tome ne vidi u hotelijerima, koji zapravo najviše investiraju, nego u porukama koje šalje država čestim poreznim promjenama, pogotovo stope PDV-a, zbog čega su investitori nesigurni u povrat kapitala, te zbog kratke sezone u skupih destinacija za ulaganja, previsokim i prekobrojnim lokalnim nametima.
Kratka sezona, manjak hotelskih proizvoda i izravnih avio letova među najvećim preprekama razvoju
"Administrativne prepreke nisu velik problem jer ih ima svaka zemlja, no investitori žele sigurnost i povrat ulaganja u razumnom roku, ali to u Hrvatskoj teško dobiju, ocijenila je Franolić.
S njom se složio regionalni direktor tvrtke Colliers International Damian Harrington, koji je naglasio i da bi dobro došlo više avio veza s Hrvatskom.
"Imate novu zagrebačku zračnu luku i na njoj bi trebalo biti više avio prijevoznika s više izravnih letova, pogotovo prema Europi, što i Zagrebu koči neke prilike za investicije u hotelijerstvo, pa time i u razvoj turizma. To bi trebalo mijenjati i u to više investirati, kao i u nove hotelske proizvode, istaknuo je Harrington.
Član Uprave hotelske kompanije HUP Zagreb Kristian Šustar ocijenio je kako je odgovornost za to što nema više stranih investicija u hotelijerstvu najviše na nama samima, kao i da su u sektoru zadnjih desetak godina stalno isti problemi, koji se tek tu i tamo pomalo rješavaju.
Smatra da je za veći zamah trebalo više suradnje unutar sektora, kao i s državom i lokalnom upravom.
Kazao je da je jedan od tih novo-starih problema radna snaga za turizam.
Trendovi ove godine: nastavak rasta
Na Forumu se govorilo o i investicijama u hotelijerstvu u regiji, pri čemu je državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matušić naglasio da se u Hrvatskoj ove godine ulaže oko 950 milijuna eura ili oko 13 posto više nego u 2017. te da će i to pridonijeti boljoj hotelskoj slici s oko 40 novih hotela.
"Hrvatska ima još puno potencijala za razvoj turizma i zasigurno će to pokazati i neke iduće strategije. Osim investicija,ove godine očekujemo i nastavak pozitivnih financijskih i fizičkih pokazatelja turizma", kazao je Matušić.
Forum se zbog geopolitičke i sigurnosne situacije, koja u svim europskim zemljama uvelike utječe na turističke rezultate, fokusirao i na porast broja turista i investicija u regiji, ali i na određeni oporavak i povratak sjeverne Afrike i Turske, što će imati utjecaja i na hrvatski turizam.
Naznačeno je da je London, s aspekta ulaganja unatoč Brexitu i terorističkim napadima, i dalje najzanimljiviji za ulaganja u hotelsku industriju, dok je u cijeloj Europi i svijetu trend da ima sve manje pojedinačnih ulagača, a sve više institucionalnih.
Zapadni Balkan sve više privlači međunarodne ulagače, no i dalje uglavnom iz istočnoeuropskih zemalja i zemalja Bliskog istoka, kao i institucionalne investitore, rečeno je na skupu.