Prošle godine obilježena je 175. obljetnica Matice Hrvatske. Tim povodom je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar -Kitarović dodijelila povelje zahvalnosti zaslužnim članovima Matice Hrvatske, među njima i akademiku Radoslavu Katičiću.
To visoko priznanje mu je na prigodnoj svečanosti u Beču uručio gospodarski savjetnik Matice Hrvatske Damir Zorić koji je naglasio da mu je izuzetna čast predati povelju zahvalnosti jednom od najistaknutijih hrvatskih znanstvenika u zemlji i svijetu na području filologije i humanističkih znanosti.
Nagradu za filologiju Bulesù Lászlò za životno djelo akademiku Radoslavu Katičiću uručila je pročelnica Odjela za Orijentalistiku Hrvatskog filološkog društva Zdravka Matišić koja je za Katičića rekla da je jedan od najvećih filologa 20. stoljeća, koji i danas djeluje na području indoeuropeistike.
Bienalna nagrada za filologiju Hrvatskog filološkog društva utemeljena je 2017. a prvi dobitnik je akademik Katičić.
"Vrlo ugodno sam iznenađen nagradama", rekao je Katičić koji iz zdravstvenih razloga nije mogao ranije primiti nagrade.
Dodao je da je, koliko mu iskustvo govori, jedno zaslužiti, a drugo dobiti nagradu. "Sretni su oni koji su je zaslužili i dobili", naglasio je.
"Nagrade su potvrda moga nastojanja da nešto doprinesem hrvatskoj filologiji", rekao je akademik Katičić, jedan od autora Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.
Radoslav Katičić rođen je u Zagrebu 1930. Utemeljitelj je studija opće lingvistike i indologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je jedan od autora Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Od 1977 do umirovljenja bio je profesor slavenske filologije na Sveučilištu u Beču.
Uz ostalo, član je HAZU-a, Austrijske akademije znanosti, a dobitnik je niza nagrada.
U povodu 175. obljetnice Matice Hrvatske i 50 godina Deklaracije, u hrvatskom veleposlanstvu u Beču održan je u četvrtak znastveni skup "Značenje i uloga hrvatskog jezika u nacionalnoj književnosti i kulturi" na kojem je predstavljena i Katičićeva knjiga " Naša stara vjera -Tragovima svetih pjesama naše predkršćanske starine" koja je, kako je rečeno, metodološki i sadržajno novi poticaj za daljnje istraživanje.