Na period "Branimirove renesanse", tijekom kojega su izgradnja crkvi i klesarstvo doživjeli velik procvat, podsjetit će se s trima izložbama, ciklusom predavanja i radionicama na temu ranosrednjovjekovne povijesti Hrvatske.
Program počinje predavanjem "Državne veze između papinstva i Hrvata od 9. stoljeća do danas", koje će održati Ana Biočić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta, na datum kada je Sveta Stolica priznala državnost Republike Hrvatske.
Za početak obljetničke godine ta je tema odabrana kako bi se obilježio datum prvog međunarodnog priznanja za Hrvatsku i podsjetilo da je knez Branimir bio prvi hrvatski vladar koji je primio blagoslov pape Ivana VIII. (879. godine), a samim time također prvo međunarodno priznanje.
Pregledom veza Hrvata i Svete Stolice od 9. stoljeća do modernog doba nastoji se ne samo ukazati na konstantnost tih kontakata, nego i pobliže razjasniti motive i pozadinu potonjih.
Tjedan dana kasnije, 20. siječnja, održat će se radionica "Srednjovjekovni pojmovnik", na kojoj će se sudionike upoznati s predmetima ranog srednjeg vijeka hrvatske povijesti te srednjovjekovnim pojmovima koji se koriste u povijesnoj literaturi, u školskoj, ali i u svakodnevnom govoru.
Radionice za sve uzraste održavat će se tijekom cijele godine, a neke od tema su urezivanje ukrasnih motiva, starohrvatski jezik, pečatiranje, hrvatski pleter, glagoljica, oltarna pregrada, ukrašavanje u crnomorskom stilu.
U ožujku će se, u povodu Međunarodnog dana žena, održati predavanje "Kneginja Marupa: žene, supruge, vladarice u srednjem vijeku" Zrinke Nikolić Jakus sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, a u travnju, u povodu Svjetskog dana zdravlja, "Tijelo i zdravlje u srednjem vijeku" Sabine Florence Fabijanec iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Od 21. kolovoza u Arheološkom muzeju će se otvoriti izložbe "Hrvatska u vrijeme kneza Branimira - pisana svjedočanstva o knezu Branimiru i arheološka istraživanja Gornjeg Muća" te "Graditeljstvo Branimirovog vremena i materijalna kultura u ranosrednjovjekovnoj Kneževini Hrvatskoj".
Prva donosi priču o knezu Branimiru i njegovom dobu, prikazat će gdje je i kako pronađen arhitrav oltarne pregrade iz Gornjeg Muća, kako je završio u zagrebačkom muzeju i koji je njegov značaj u hrvatskoj povijesti.
Govorit će se i povijesnim izvorima koji spominju kneza Branimira, među kojima su i pisma pape Ivana VIII., među kojima i ono u kojemu mu svojim blagoslovom priznaje vlast. Taj se čin smatra prvim formalnim priznanjem Hrvatske, pa se taj povijesni dan, 7. lipnja, slavi kao dan hrvatske diplomacije.
Na izložbi “Graditeljstvo Branimirovog vremena i materijalna kultura u ranosrednjovjekovnoj Kneževini Hrvatskoj” će se postaviti rekonstrukcija oltarne pregrade koja će posjetiteljima dočarati izgled nekadašnje starohrvatske crkve.
Predstavit će se i raskošan nakit s područja Dalmacije, Like i Kvarnera nastao u različitim razdobljima od vremena prvih narodnih vladara pa do kraja samostalne starohrvatske države početkom 12. stoljeća.
Izložba u Galeriji AMZ-a "Pleterni ukras: nekad i danas", koja se otvara 4. rujna, u fokus će postaviti pleter kao važan segment umjetnosti tog razdoblja te posjetiteljima otkriti njihovo porijeklo i objasniti današnju popularnost.
Jesenski niz donosi, među ostalim, predavanja "Pleterni ukrasi nekad i danas", "Pisana povijesna svjedočanstva o knezu Branimiru" i "Oružje i ratovanje u doba kneza Branimira", "Skulptura Branimirovog doba".