Centar je osnovan temeljem odluke Sveučilišta u Zagrebu u okviru Tempus projekta EQIBELT (Education Quality Improvement by E-Learning Technology), a uspostavljen je kao središnja točka na Sveučilištu u Zagrebu za koordiniranje, poticanje i razvoj aktivnosti u području e-učenja.
"Podrška dovođenju i primjeni novih informacijskih tehnologija u obrazovnom procesu temeljna je zadaća Srca od samog osnivanja, to je bila vizionarska ideja osnivača", rekao je Zoran Bekić, ravnatelj Srca na slavljeničkom događanju.
Izrazio je zadovoljstvo što je taj Centar već deset godina jedan od vrhunaca u provođenju te ideje i što je e-učenje postalo sastavnim dijelom obrazovnih procesa.
"Događa se ono što smo htjeli, a to je da 'e' polako postaje nepotrebno kada se govori o obrazovanju jer je dio onoga što očekujemo od modernog obrazovanja i obrazovnog procesa", istaknuo je.
Bekić smatra kako predstoji još puno posla u tom segmentu, treba i dalje širiti krug sveučilišnih nastavnika koji koriste nove tehnologije, napraviti da tenologije budu lako dostupne svim nastavnicima i da razina tih tehnologija iz godine u godinu sve više raste.
Zamjenica voditelja Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Mirella Rašić ustvrdila je kako će svako ulaganje u današnje obrazovanje biti odraz našeg sutrašnjeg društva. "Iako se Europa uspješno oporavlja od ekonomske krize čeka nas još puno izazova, zato je nužno izgraditi još jače temelje kako bi bili još otporniji na krizne situacije, a upravo obrazovanje nudi mnoge odgovore na te izazove", napomenula je.
Po njezinim riječima, Europska komisija pomaže članicama u reformi obrazovanja, jer naši obrazovni sustavi ne ostvaruju rezultate u mnogim stavkama, a što je velika opasnost za našu konkurentnost i blagostanje.
O e-učenju iz tri različite perspektive
O modernom obrazovanju i e-učenju iz triju perspektiva govorili su bivši ministar znanosti Vedran Mornar, s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, iz perspektive nastavnika, Ivanka Stričević, prorektorica za znanost i informacijsku infrstrukturu Sveučilišta u Zadru, iz persepktive studenta te rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, iz perspektive Sveučilišta.
Mornar je rekao kako današnji učenici pripadaju SMS generaciji koja se teško koncentrira na duže tekstove, paralelno procesuira i ide u širinu, dok se uz tehnološki napredak i znanje jako ubrzava.
"Do 1900. godine znanje se udvostručavalo svakih sto godina, do 2010. svaka dva dana, a IBM predviđa da će to vrlo brzo narasti na svakih 12 sati", napomenuo je.
Mornar smatra kako se, s obzirom na dostupnost informacija svima na internetu, što je dovelo i do toga da profesor nije neprikosnoveni izvor informacija i u nekim dijelovima studenti znaju više od njega, uloga nastavnika treba drastično promijeniti od 'ex katedra' predavača, da trebaju biti mentori i voditi studente kroz život.
"E-učenje u tome može pomoći, tehnologija više nije problem, ona je sveprisutna, no važan je sadržaj, netko ga treba pripremiti, a netko i financirati", napomenuo je.
Ivanka Stričević predstavila je rezultate više istraživanja posvećenih e-učenju, koja su pokazala prednosti i nedostatke modernog obrazovanja, ali u nekim segmentima i sličnosti.
Pokazalo se, primjerice, da je e-učenje učinkovitije zbog korištenja posebnih metoda podučavanja vezanih uz multimediju i usmjerenost na pojedinca, no iste metode i u klasičnoj su nastavi dale isti rezultat.
Prema drugom istraživanju, najviše koristi od e-učenja imaju najsposobniji studenti, a najučinkovitije je bilo e-učenje s interakivnim video sadržajima.
Iz svojih razgovora sa studentima Stričević je izdvojila nekoliko iznenađujućih koji su izazvali najviše rasprave, a koji pokazuju kako su upitna naša vjerovanja o 'google' generaciji.
Naime, studenti su rekli kako im je važno fizički komunicirati s drugima i kako je brže raditi na papiru jer ih na računalu ometaju društvene mreže i zabavni sadržaji.
Zanimljivo je i da su neki rekli kako se sada prvi put susreću s činjenicom da se na internetu može učiti, jer su im dotad roditelji internet dopuštali kao nagradu nakon učenja, za zabavu. "Zašto bismo koristili internet za učenje kada tome nije namijenjen", pitali su se učenici.
Stričević vjeruje kako se kod uvođenja novih tehnoloških rješenja i e-učenja treba vidjeti kako i koje metode prilagoditi iz klasičnog učenja, a da bi e-učenje bilo uspješno ono mora biti i kvalitetno napravljeno.
Rektor sveučilišta u Zagrebu Damir Boras rekao je kako je on pionir e-učenja u Hrvatskoj, još od 1973., a tijekom karijere čak je četvrtina njegovih radova, odnosno 51 rad, bio iz područja e-učenja, što je često bila tema i disertacija, magistarskih i diplomskih radova koje je vodio.
Za Borasa najbolji način učenja i ideal je da svatko ima svog jedinstvenog učitelja kojeg bi tehnologija mogla ostvariti, 'svog Aristotela', no pitanje je hoće li se moći to napraviti.
"Bolji sustav učenja od toga još nisam pronašao. Morate imati nekoga tko će moći odgovarati na pitanja i razumjeti vas", naglasio je.
Boras smatra kako e-učenje ne smije biti samo kopija nastavne jedinice, a Sveučilište ga podupire u dijelu u kojemu će se poboljšati njegovi ishodi. "Perspektiva je učenje s razumijevanjem, s kritičkim odmakom prema onome što se prezentira i stvaranjem mreže između svih onih koji stvaraju to znanje", rekao je.
Sandra Kučina Softić, pomoćnica ravnatelja za obrazovanje i podršku korisnicima i voditeljica Centra za e-učenje Srca, rekla je kako je cilj Centra dati kvalitetnu podršku korisnicima u primjeni i implementaciji e-učenja u obrazovni proces.
Dodala je i da sustav za e-učenje Merlin samo u ovoj akademskoj godini podržava rad u virtualnom okruženju na više od 8500 e-kolegija s 94 visokoškolske ustanove i za više od 120.000 korisnika.
Sustav za e-učenje Merlin uz sustav za webinare i e portfolio sustav čini moderno i pristupačno virtualno okruženje za učenje te je povezan i sa sustavom ISVU (Informacijski sustav visokih učilišta), čime je omogućeno brzo i jednostavno otvaranje e-kolegija iz sustav ISVU u sustavu Merlin te upis nastavnika i studenta.
Kučina Softić istaknula je važnost međunarodne suradnje za Centar, te planove za idućih deset godina. "Planiramo raditi s nastavnicima da ti sadržaji i tehnologije budu kvalitetniji, da ono što studenti dobiju im omogući konkurentnost na tržištu rada, digitalne kompetencije za daljnje usavršavanje i znanje za buduće poslove!, ustvrdila je.
U sklopu svečanosti dodijeljeno je i deset priznanja pojedincima i grupama s kojima je Centar u proteklih deset godina ostvario najintenzivniju i najkvalitetniju suradnju.
Podrška korisnicima, posebice nastavnicima, kao najveći prioritet Centra, svakodnevno je osigurana i dostupna kroz Helpdesk, tečajeve (učioničke i online) i radionice, priručnike i animacije, individualne konzultacije i zajedničke projekte s nastavnicima na razvoju njihovih kolegija.